Hrvatska poljoprivreda u teškoj krizi
Ilustracija (Foto: branislavpudar/shutterstock.com)
Poljoprivreda je u Hrvatskoj nekad bila najvažnija privredna grana, ali je to mesto preuzeo turizam. Kolika je kriza poljoprivrede u ovoj zemlji govori i podatak da je pre 18 godina svaki deseti stanovnik bio poljoprivredni proizvođač. Danas? Samo 5,5% zaposlenih radi na proizvodnji hrane.
Interesantan podatak je da zvanični Zagreb nije zapostavio poljoprivredu. Naprotiv, radi se o najviše subvencionisanoj delatnosti u Hrvatskoj, ali i u EU. Kad smo već kod toga, Evropska unija izdvaja značajna sredstva za pomoć poljoprivredne proizvodnje u zemljama koje su nove članice ove zajednice. Druge zemlje su tu pomoć iskoristile. Hrvatska - nije.
Ukupna proizvodnja poljoprivrede 2022. u Hrvatskoj je bila za 5,52% manja nego 2010. Uz Hrvatsku, pad poljoprivredne proizvodnje zabeležen je samo u Rumuniji, ali je u istom rasponu (od 2010. do 2022.) ukupni pad samo 2,22%. Za razliku od te dve zemlje, Poljska je uvećala svoju proizvodnju za 68,4%, Litvanija za 65,41%, Letonija za 59,6%, a Estonija za 46,45%. Ozbiljan rast poljoprivredne proizvodnje zabeležen je i u Mađarskoj (38,86%), Češkoj (37,44%) i Slovačkoj (30,08%).
Zašto hrvatska poljoprivreda propada?
Jedan od razloga niske produktivnosti su - usitnjeni posedi: 40% poljoprivrednih poseda u Hrvatskoj je manje od 2 hektara, 30% poseda ima od dva do 4,9 hektara, a samo 15% je veličine od pet do 9.9 hektara. Čak 92% poljoprivrednih poseda u toj zemlji je manje od 20 hektara, a nepunih 3% je veće od 100 hektara, navodi u opširnoj analizi hrvatski portal Index.
Ukrupnjavanje poseda je glavni trend na nivou Evropske unije, u kojoj posedi manji od 100 hektara - nestaju. Štaviše, veliki posedi (50+ hektara) su u poljoprivredno najproduktivnijim državama EU - pravilo. Svaki treći posed u Nemačkoj je veći od 50 hektara. U Hrvatskoj - tek svaki 34.
Hrvatska je u samom dnu Evropske unije i po broju grla stoke na farmi. Najveće prosečne veličine farmi bile su u Danskoj (243 grla), Holandiji (199 grla) i Belgiji (168 grla). S druge strane, u Hrvatskoj i Rumuniji prosečan broj grla je ispod 10.
Jedno je sigurno, za loše rezultate ne može se okriviti politika. Naprotiv, subvencije za poljoprivrednike su u budžetu EU najveća stavka. Zajednička poljoprivredna politika najveći je pojedinačni trošak EU, činila je 23,6% ukupnih troškova 2021. U Hrvatskoj skoro 45% prihoda poljoprivrednih jedinica dolazi iz EU sredstava, što je više od proseka u uniji, prenosi hrvatski portal.
Tagovi:
poljoprivredna proizvodnja u Evropskoj uniji
poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj
hrvatska poljoprivreda
kriza u hrvatskoj poljoprivredi
ukrupnjavanje poseda
broj grla stoke u Hrvatskoj
Zajednička poljoprivredna politika
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora