NavMenu

IEEFA: Evropa gradi više terminala za tečni prirodni gas nego što joj je potrebno

Izvor: Beta Sreda, 01.11.2023. 13:23
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Shutterstock/Aerial-motion)Ilustracija
Evropi preti opasnost da užurbanom izgradnjom terminala za tečni prirodni gas (LNG) premaši ciljeve i stvori veće uvozne i skladišne kapacitete nego što će joj biti potrebni, ocenio je američki tink-tank Institut za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu (IEEFA).

Evropa je od početka 2022. godine, kada su zbog rata u Ukrajini počeli problemi sa isporukom ruskog gasa, pustila u rad šest novih LNG terminala, uz već postojeće, a završena je i jedna plutajuća jedinica za regasifikaciju LNG (FSRU), iako još nije u pogonu, naveo je Institut.

Najviše novih terminala nalazi se u Holandiji, Nemačkoj, Finskoj i Italiji.

U Španiji je, uz postojeće, ponovo u rad pušten jedan terminal koji je bio izgrađen još 2013, ali je njegova upotreba ubrzo bila i zamrznuta.

Terminali za regasifikaciju tečnog gasa postoje i u Poljskoj, Portugaliji, Hrvatskoj i drugim zemljama EU, kao i u Turskoj i Velikoj Britaniji.

U oktobru ove godine počeli su i pripreme za izgradnju novog terminala u Francuskoj.

Istovremeno, uvoz LNG u Evropi stagnira, a potrošnja gasa se smanjuje.

U fazi planiranja su terminali za još 106 milijardi kubika, pa će do 2030. kapaciteti za dopremu LNG tankerima, njegovu regasifikaciju i distribuciju dostići 406 milijardi kubnih metara, što bi bilo povećanje od 143 milijarde u odnosu na 2021.

Istovremeno, procenjuje se da će se potrošnja zbog mera štednje smanjiti za 400 milijardi kubika, pokazuje analiza IEEFA. Potrošnja 2030. prema analizi Instituta neće iznositi više od 150 milijardi kubnih metara. To znači da će Evropa imati višak kapaciteta za čak 256 milijardi kubika.

I iskorišćenost postojećih LNG terminala je od januara do septembra 2023. godine bila u proseku 58%, što nameće i ptanje da li je Evropi potrebno da do 2030. nastavi da gradi takva skladišta.

- Pad potrošnje dovodi u pitanje narativ da je Evropi potrebno više LNG infrastrukture kako bi postigla energetsku bezbednost. Brojevi govore da nije - izjavila je analitičarka IEEFA Ana Marija Jaler Makarevic.

Stručnjaci IEEFA ukazuju da su članice Evropske unije, Velika Britanija i Turska od januara do septembra 2023. godine sa ukupno 125 milijardi kubika uvezle 62% više gasa nego u istom periodu 2021. godine.

Međutim, u tom periodu ove godine je u odnosu na 2022. godinu povećanje je iznosilo svega četiri odsto.

Uz to, EU je sva svoja skladšta već mnogo pre roka gotovo potpuno popunila količinama zacrtanim za predstojeću zimsku sezonu.

Između januara i jula ove godine EU je na uvoz tečnog gasa potrošila 41 mlrd EUR, a najveći korisnici bili su SAD (17,2 milijarde), Rusija (5,5 milijardi) i Katar (5,4 milijarde).

Iako je snabdevanje ruskim gasom gasovodima umnogome prekinuto posle početka rata u Ukrajini, izvoz ruskog tečnog gasa u evropske zemlje je ove godine bio približno istom nivou kao i prošle i kretao se do najviše oko dve milijarde kubnih metara ukupno.

Najveći uvoznici ruskog LNG bile su Francuska, Španija i Belgija.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.