U okolini Niša u planu izgradnja četiri solarne elektrane - Unosan posao za investitore?
Ilustracija (Foto: Pixabay / AhmadArdity)
U odluci od izradi Plana detaljne regulacije (PDR) solarne elektrane Solnis u Donjoj Trnavi navodi se da će ona biti na površini od 1,72 hektara, dok će elektrana Lovopromet kod sela Trupale biti na parceli površine 1,45 hektara. Plan je i da elektrane budu građena i u selima u Opštini Pantelej - Cernica planirane snage od oko 990kW biće na površini od 1,44 hektara na delu između Pasjače i Oreovca, a Gramada na 4,78 hektara na katastarskim parcelama sela Oreovac i Vrelo.
Ove četiri elektrane planiraju da grade privatni investitori - Cernicu i Gramadu žele da prave dve novoosnovane firme čiji je isti vlasnik - Zoran Krstić, ujedno vlasnik niškog preduzeća Kopring Em, elektranu u Trupalu planira da gradi Lovopromet, a onu u Donjoj Travi firma Solnis d.o.o koje je osnovana 21.jula 2023. godine.
Pročitajte još:
Da se čini da postaje trend da se grade solarne elektrane i da to privatni investitori vide kao dobru priliku za zaradu, primećuju i stručnjaci za energetiku.
Jedan od njih sa Elektronskog fakulteta Andrija Petrušić kaže da je to biznis model kao i svaki drugi, te da nosi sve rizike tržišta električne energije.
- Zavisi ko su investitori, da li imaju dovoljno kapitala i znanja za to tržište. Neko moje iskustvo je da često ljudi nemaju dovoljno razumevanja o tržištu električne energije i mehanizmima koji pokreću to tržište, pa često sebe dovedu u zabludu da je to isplatljivije nego što će u praksi biti. Imamo sa druge strane investitore za veće elektrane koji su pripremljeni i znaju sve rizike i znaju kako da ih zaštite kroz neke dugoročne ugovore - objašnjava Petrušić.
Napominje da se izradom PDR-a radi i prenamena zemljišta, jer investirori žele da grade na poljoprivrednom zemljištu, kao i da je negativan efekat ukoliko se onda zauzme korisna zemlja.
- U nekim zemljama je izuzetno rigozorno i ne mogu na poljoprivrednom zemljištu da se grade elektrane - objašnjava Petrušić.
I Bojan Gajić, ekspert za energetsku efikasnost i bivši energetski menadžer Grada Niša, kao negativnu stranu vidi to što se za elektrane nekada bira zemljište koje je kvalitetno i može koristiti za poljoprivredu.
- Ipak je bolje koristiti neka druga zemljišta, poput jalovišta ili zemljišta koji je niže kategorije. Recimo Vlada Severne Makedonije je uradila analizu za celu svoju teritoriju i identifikovane su lokacije koje su najidealnije za solarne elektrane - objašnjava Gajić.
Kaže da je njegov utisak da sami investitori biraju lokacije i da im grad izlazi u susret, a da bi idealno bilo da same lokalne samouprave budu te koje prepoznaju lokacije i predlažu ih potencijalnim investitorima.
Kao problem Gajić vidi i to što je i dalje nedovoljno podsticaja da građani ugrađuju i koriste solarnu energiju.
- U ovom trenutku država još uvek malo podstiče proizvodnju električne energije od strane samih građana što još više odgovara velikim firmama koje imaju kapital za ulaganje - objašnjava Gajić.
I Gajić i Petrušić ističu da je pozitivno što se solarnim elektranama radi na očuvanju životne sredine i prelazi na čistiji način proizvodnje energije, ali da sami građani nemaju benefit od njihove izgradnje.
- Krajnji potrošač, domaćinstvo, nema neki benefit. Neki od njih sigurno će trošiti zelenu energiju, ali će je plaćati onoliko koliko snabdevač to bude naplaćivao - objašnjava Petrušić.
Osim u okolini Niša, investitori su u poslednje vreme pokazali interesovanje za gradnju solarnih elektrana u Beloj Palanci, Dimitrovgradu, Bojniku i Vranju.
Firme:
Grad Niš
Solnis doo Donja Trnava
Lovo promet doo Niš
Kopring Em doo Niš
Elektronski fakultet Niš
Tagovi:
Skupština Grada Niša
Vlada Severne Makedonije
Zoran Krstić
Andrija Petrušić
Bojan Gajić
Donja Trnava
Trupala
Gramada
Pasjača
Oreovac
Vrelo
Cernica
plan detaljne regulacije solarne elektrane
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora