Spoljnotrgovinski deficit BiH veći od 3,5 mlrd EUR
Ilustracija (Foto: DeiMosz/shutterstock.com)
S druge strane, uvoz je za osam mjeseci iznosio 18,2 mlrd KM i manji je za 1,3% u odnosu na posmatrani period.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,4%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 7,056 mlrd KM - navodi se u objavi Agencije za statistiku BiH.
Naveli su da je izvoz u zemlje CEFTA za osam mjeseci iznosio 2,1 mlrd KM, što je manje za 5,3% u odnosu na isti period 2022. godine, dok je uvoz manji za 4,9%, a iznosio je 2,1 mlrd KM.
- Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA iznosila je 97,7%. Izvoz u zemlje EU za osam mjeseci iznosio je 8,259 mlrd KM i manji je za 6% u odnosu na isti period lani, dok je uvoz iznosio 10,651 mlrd KM i veći je za 2,4 % u odnosu na isti period 2022. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 77,5% - piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, rekao je da se neke statistički pozitivne promjene u prethodnoj godini, kada je zbog rekordnih cijena električne energije i drugih vodećih izvoznih proizvoda naš izvoz značajno povećan, nisu bile odraz održivih pozitivnih trendova.
- To se vidi sada kada su cijene nekih od naših izvoznih proizvoda ponovo niže, a nismo povećali količinski izvoz ni tih ni drugih proizvoda, niti osvojili nova tržišta. S druge strane, i dalje prekomjerno uvozimo mnogo toga što nam uopšte nije potrebno i možemo pokriti domaćom proizvodnjom, a nema adekvatne podrške vlasti domaćoj privredi da unaprijedi konkurentnost. Negativan trend, koji također pogađa naš izvoz, jeste recesija i općenito slabljenje ekonomije u Njemačkoj i drugim dijelovima EU gdje tradicionalno izvozimo, što umanjuje tražnju i za našim proizvodima - kazao je Gavran.
Istakao je da su ključni načini da se ovo popravi podrška domaćoj proizvodnji, poboljšanje poslovnog okruženja i konkurentnosti i osvajanje novih tržišta.
- Dokle god smo potpuno ovisni o dešavanjima u EU i regiji, ne možemo biti sigurni i moramo proširiti lepezu naših trgovinskih partnera. Također, dok domaće firme nemaju barem slične uslove poslovanja kao konkurencija izvana, teško mogu biti konkurentne na svjetskom tržištu. Jedna konkretna i jednostavna mjera pomoći je da ni slučajno ne smije biti poskupljenja električne energije u narednoj godini jer jedna od rijetkih konkurentskih prednosti BiH je relativno niska cijena električne energije - naveo je Gavran.
Ekonomista Slaviša Raković smatra da će teško doći do poboljšanja spoljnotrgovinskog deficita dok god struktura bh. privrede ostane takva kakva je.
- Naprotiv, postaće izazov održati deficit na održivom nivou. Ne treba zaboraviti da doznake dijaspore čine barem pedeset posto održivosti trenutne pozicije, a ostatak treba pripisati prilivima od investicija i kredita. Ovo je, naravno, gledano sa platnobilansne pozicije. Dakle, imperativ je zaustaviti trenutni trend pogoršanja i nastojati održati spoljnotrgovinski deficit u razumnim okvirima. Dugoročno je potrebno raditi na investicijama i poboljšanju strukture, ali to je zaista dugoročno - zaključio je Raković.
Tagovi:
spoljnotrgovinski deficit
uvoz i izvoz
zemlje CEFTA
pokrivenost uvoza izvozom
Igor Gavran
Slaviša Raković
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora