BiH će po nalogu EU uvesti vize Rusiji, Kini, Turskoj, još se ne zna kada

Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić potvrdio je kako Europska komisija od BiH traži uvođenje viznoga režima s još šest država, među kojima su Rusija, Turska i Kina, što, po njegovim riječima, trenutačno nije realno očekivati.

No on ističe kako će se takvo što morati napraviti u skoroj budućnosti kako zemlja bude napredovala prema članstvu u Europskoj uniji. Brkić navodi kako BiH jednostavno mora usklađivati svoju vanjsku politiku, a jednako tako i politiku Schengena.

- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju temeljni je pravni i politički okvir pridruživanja BiH EU. Jedan njegov dio je usklađivanje vanjske politike BiH s politikom Europske unije. Od siječnja ove godine Ministarstvo vanjskih poslova BiH ima 100-postotno približavanje rezolucijama, izjavama, uključujući i restriktivne mjere. U prošlome sazivu bilo je divergencija. Bez obzira na to tko je danas na drugoj strani, Rusija, Iran, Turska, kada imamo stavove svih zemalja članica EU-a, BiH se njima priključuje 100-postotno. Segment vanjske politike je vizna politika, tzv. politika Schengen liste - navodi Brkić za Večernji list BiH. Po njegovim riječima, sve zemlje jugoistoka Europe do članstva moraju uskladiti svoju viznu politiku s tim.

- To je naša obveza iz SSP-a, a od prosinca prošle godine, kada smo dobili kandidacijski status, imamo još veću potrebu i obvezu to uskladiti. BiH je od svih zemalja jugoistoka Europe i kandidata druga, jedino Sjeverna Makedonija ima bolje usklađenu politiku bezviznog režima od BiH - kaže Brkić. Podsjetio je kako je Vijeće ministara u srpnju donijelo privremenu odluku o ukidanju viza za građane Saudijske Arabije tijekom ljeta, ali istodobno o i trajnom uvođenju viza za građane Bahreina, kao što je slučaj s Europskom unijom, dodao je. Uz Rusiju, Kinu i Tursku, EU od BiH traži da na listu viznoga režima postavi i zemlje čiji građani imaju obvezu vađenja viza prigodom ulaska u EU. No, nije BiH jedina koja je tijekom ljeta tako postupila prema Saudijskoj Arabiji. To su učinile i Albanija i Crna Gora, nakon čega je došlo do velikoga porasta broja turista.

Na upit zašto EU inzistira na viznom režimu, Brkić za Večernji list navodi kako se radi o sigurnosnim procjenama, a počesto kako bi se spriječile ilegalne migracije.

- Oni to rade ponajprije zbog usklađivanja migracijskog menadžmenta, da se ne dogodi slučaj kao kada su, primjerice, građani Kube ovoga ljeta u velikome broju postali ilegalni migranti koji su koristili teritorij BiH da bi ušli u EU koristeći odluku Srbije da nema vizni režim s Kubom. Ili kao što smo prije nekoliko godina imali situaciju da je Srbija ukinula vizni režim s Iranom, uspostavila izravnu liniju Teheran - Beograd, nakon čega se povećao migracijski pritisak iz te zemlje. Zbog toga je važno da se ta vizna politika usklađuje kako bi se smanjio migracijski pritisak te ga se uskladilo s EU-om i svim zemaljama jugoistoka Europe - istaknuo je Brkić.

On smatra kako se mogu zadovoljiti zahtjevi za dolaskom stranih turista tako što bi BiH učinila pristupačnijim sustav viza, a ne da građani zemalja koje imaju obvezu uzeti ih prije dolaska moraju dolaziti u konzulate. Po njegovim riječima, treba omogućiti sustav online izdavanja viza.

- Stoga je moguće 100-postotno usklađivanje s viznom politikom EU-a uz modernizaciju i digitalizaciju izdavanja viza. Turska je, primjerice, odličan primjer za to - dodao je Brkić.

Uz to, odluka o ukidanju viza ima i negativan financijski utjecaj zbog neplaćanja pristojbi.

- Ukidanje viznog režima ima izravni utjecaj na proračun BiH jer ubiremo pristojbe za izdane vize - dodao je.

Po njemu, mnoge države su sugerirale da se pojednostavi i ubrza procedura izdavanja viza online aplikacijama, u zračnoj luci ili elektronički. Stoga je bitno 100 posto usklađivanje s viznom politikom EU uz modernizaciju i digitalizaciju izdavanja viza. Turska je odličan primjer za to. Europska komisija nedavno je BiH uputila i preporuke kako poboljšati sustav u upravljanju migracijama i azilom. Zato je bitno, po njima, "uskladiti viznu politiku Bosne i Hercegovine s EU popisom trećih zemalja za koje su potrebne vize, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju neregularne migracijske ili sigurnosne rizike za EU". Očekuje se i da će Bosna i Hercegovina nastaviti s naporima da se osigura učinkovita koordinacija upravljanja granicom i upravljanja migracijama.