Karanikić: Crnogorskom turizmu potrebno vraćanje na fabrička podešavanja

(Foto: bbernard/shutterstock.com)

- Crnogorskom turizmu je potrebno resetovanje i vraćanje na fabrička podešavanja. Ali sad i odmah, dok još nije kasno. Prije bilo kakvih aktivnosti, donosioci odluka moraju imati obrazovanje iz područja turizma, iskustvo i što je najbitnije - viziju. Da izbjegnete zamke isključivo političkog kadriranja pa za ministra/ku dovedete osobu koja je, kao hrvatska ministrica turizma diplomirala na Saobraćajnom fakultetu – smjer željeznica. Da se razumijemo, nijesam protiv zapošljavanja preko veze. Ali jesam protiv zapošljavanja nesposobnjakovića preko veze - poručuje Karanikić koja podsjeća da je prije dvije godine u sklopu EXPO 2020 Dubai u crnogorskom Paviljonu s kolegom Bojanom Kovačevićem iz Hiltona Podgorica organizovala turističku radionicu za partnere i medije iz UAE.

- Morali smo objašnjavati gdje se Crna Gora uopšte nalazi. Nedostaje organizovana promocija, ali sve dok Crna Gora ne donese jasnu odluku u kojem se smjeru želi razvijati i promocija će biti stihijska - poručuje Karanikić.

Što se tiče Hrvatske, ističe da je problem vrijednost koju gost dobiva za uslugu/proizvod koji plaća.

- Na to će reagovati isto i gost s ograničenim budžetom i onaj kojem budžet ne predstavlja problem. Jer niko ne voli da ga smatraju budalom. U Hrvatskoj smo enormno povećanje cijena pokušali opravdati uvođenjem eura, najvišom stopom inflacije u Europi, ali smo zaboravili dodati da smo u velikom broju slučajeva ugradili i po 200% marže. To je ove godine Hrvatsku poprilično koštalo, a prave rezultate bahatosti vidjet ćemo tek iduće sezone - poručuje Karanikić.

Ipak, nedostatak radne snage smatra najvećim i najopasnijim problemom za budućnost turizma.

- To je pak rezultat one naše - ako nećeš ti, ima ko će. Mislim da tek sad postajemo svjesni pogrešaka iz prošlosti - kaže Karanikić dodajući da je nedopustivo da nam u turizmu rade Filipinci, Nepalci i jeftina radna snaga iz drugih zemalja.

- Ekonomske migracije su normalne, ali ne u svakoj privrednoj grani, pogotovo ne u ovoj. Ne može me niko uvjeriti da me konobarica iz Filipina može na isti način uslužiti kao naš čovjek - kaže Karanikić.

Upoređujući dvije zemlje kaže da se turizam počeo u Hrvatskoj razvijati u drugoj polovini 19. vijeka dok je u Crnoj Gori posljednjih decenija i da to posmatra kao odrastanje starije i mlađe sestre.

- Starije - Hrvatske koja je sve greške isprobala na svojoj koži i mlađe - Crne Gore koja je iz grešaka starije sestre naučila ništa ili vrlo malo. Hrvatskoj se turizam događa već sigurnih 30 godina. Sistematski uništavamo obalu mastodontskim hotelima i nekontrolisanom izgradnjom apartmana koji se ničim ne uklapaju u lokalnu arhitekturu, borimo se za niskobudžetne avio-prevoznike i njegujemo masovni turizam i gotovo potpuno smo degradirali jedan od najkvalitetnijih oblika turizma - porodični turizam kojeg su, u određenom obliku, poznavali još i stari Rimljani, a koji je temelj današnjem turizmu - objašnjava Karanikić.

U obje države, ističe, ispod radara prolaze izgradnje u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima.

- Srećom da postoje aktivisti i udruženja koje dosta stvari iznesu na svjetlo dana te UNESCO koji zaprijeti oduzimanjem statusa pa se u određenoj mjeri šteta spriječi. Već 30 godina brojimo noćenja, pritom potpuno zanemarujući one stvarne pokazatelje - potrošnju u destinaciji i njene multiplikativne efekte na život i kvalitet života lokalnog stanovništva - ističe Karanikić dodajući da u odnosu na Hrvatsku, Crna Gora je bila uslovno pametnija kad je omogućila strane investicije u luksuzni hotelski smještaj koje su dovele brendove kao što je One&Only, Hilton, Hyatt i dr. što je Crnu Goru pozicioniralo na mapi luksuznog turizma.

Što se tiče problema crnogorskog turizma, smatra da su oni slični kao i za sve druge zemlje u regionu.

- Međutim, ti problemi ne postoje od juče i oni su samo posljedica svega što se događalo u posljednjih 30 godina. Uništena je srednja klasa, standard i kupovna moć su minimalni. Obrazovanje nam je katastrofalno i neusklađeno s potražnjom u privatnom sektoru, a sistem vrijednosti potpuno poremećen. Kad na to dodamo činjenicu da ne postoji jasna strategija smjera i razvoja turizma, na ključnim pozicijama na kojima se donose odluke sjedi politički podoban, a ne stručan kadar pa i da postoji strategija bojim se da je ne bi imao ko provesti, nije teško shvatiti negativan uticaj takvog dugogodišnjeg rada na turizam - kaže Karanikić.

Iako niža u Hrvatskoj, smatra da su poreska i fiskalna opterećenja poduzetnika i dalje previsoka.

Kardinalne greške

Što se tiče avio-povezanosti saglasna je da smo avio-destinacija i da je ona važna za razvoj kvalitetnog turizma, ali smatra kardinalnom pogreškom strategiju ugovaranja niskobudžetnih letova.

- Takvim letovima privlačimo niskobudžetne goste, stvaramo opterećenje na infrastrukturu – od aerodromske do nacionalne – koja je ionako loša, a rezultat je daleko od onog koji želimo. Koliko god da diskriminirajuće zvučalo, premala smo i prebogata država da bismo fokus stavljali na goste koji jedva skrpe za avionsku kartu i onda se hrane u Voliju i drugim supermarketima, a čiji je osnovni razlog dolaska da se fotografišu za Instagram, a ne da nauče nešto o istoriji i kulturi zemlje u kojoj borave, otkriju izvrsnu crnogorsku gastronomiju i uživaju u prirodnim ljepotama. Jer to i jeste poenta putovanja - kaže Karanikić dodajući da nam trebaju avio-kompanije kao što su Qatar Airways, Emirates ili Saudia Airlines čiji bi udio u ukupnom broju letova bio minimalno 90 odsto čime bi se automatski privukli kvalitetni gosti.

- Crna Gora je i zimska destinacija na što često zaboravimo, a bolja avionska povezanost bi omogućila dolazak gostiju i u zimskom periodu čime bi se umanjila sadašnja sezonalnost - poručuje Karanikić.

Za produženje sezone tvrdi da ne treba razvijati istovremeno masovni i luksuzni.

- Jedno isključuje drugo. Crna Gora ima more, Taru i kanjone, Skadarsko jezero, Lovćen, Durmitor, Prokletije, Biogradsko jezero. Ima istoriju i kulturu, još netaknuti sjever i izvrsnu gastronomsku ponudu. Riječju, sve za razvoj cjelogodišnjeg turizma. Kvalitetne proizvode nije teško kreirati s takvom ponudom. I to je onaj jednostavniji dio posla. Teži dio je prodaja, a tu se vraćamo na činjenicu da je Crna Gora nepoznata tržištima s kojih dolaze najkvalitetniji gosti što bi značilo da neko ne radi svoj posao kako treba. Moji gosti izvan Evrope koji biraju Crnu Goru kao ljetnu destinaciju ostali su nemalo iznenađeni kad sam im predložila da umjesto skijališta u Italiji, Francuskoj ili Austriji odaberu Crnu Goru. Pitanje nakon toga je glasilo – a kako ćemo do tamo doći - objasnila je Karanikić.

Kruzeri najgora stvar koja nam se desila

Karanikić ističe da su kruzeri najgora stvar koja se mogla dogoditi hrvatskom i crnogorskom turizmu.

- To nam je prezentirano kao prilika koja se ne propušta s time da su oni koji su ih doveli zaboraviti napomenuti sve negativne stvari koje kruzing turizam donosi. Ako se i zanemari činjenica da putnici na kruzing brodovima troše malo ili nimalo jer im je sve osigurano na brodu pa je tako dobrobit za lokalnu zajednicu minoran, na štetu koja se nanosi destinaciji ne smijemo zatvarati oči. Hrvoje Carić iz hrvatskog Instituta za turizam je na temelju istraživanja došao do poražavajuće brojke da Hrvatska od kruzera godišnje zaradi 52,8 mil EUR dok 390 mil EUR godišnje potroši na saniranje okoline - ističe Karanikić.

Regulisati privatno iznajmljivanje i sticanje vlasništva nad nekretninama

U svrhu razvoja turizma, po riječima Karanikić, potrebno je da stručni ljudi donesu strategiju turizma te strategiju urbanističkog i poslovnog planiranja koja neće biti mrtvo slovo na papiru.

- Ako se i dalje bude dozvoljavala neplanska izgradnja, a posebno na sjeveru, Crnoj Gori pomoći nema. Nakon toga treba da uradi ono što Hrvatska još nije, a to je da reguliše tržište privatnog iznajmljivanja, posebno stanova koji se ljeti iznajmljuju kao apartmani, a zimi su u dugoročnom najmu, uključujući i stanove na dan. Ili si nekretnina za turističko iznajmljivanje ili si stan. Ne možeš biti oboje. Kotor i mala primorska mjesta će od toga imati najviše koristi. Treća bitna stvar je da reguliše mogućnost sticanja vlasništva nad nekretninama. Hrvatska taj problem ima sa Slovencima koji potpuno legalno, po načelu reciprociteta, kupuju nekretnine po Jadranu. A oni koji aminuju uništavanje ove zemlje da bi sebi priskrbili kratkoročnu materijalnu korist da imaju na umu da im i djeca i unučad i buduća pokoljenja trebaju u ovome uživati - kazala je Karanikić.