Nova očekivanja MMF-a: Nemačka u recesiji, Rusija duplira privredni rast, u našem regionu anemija
(Foto: Kristi Blokhin/shutterstock.com)
U odnosu na projekciju iz aprila 2023. julska procena globalnog rasta MMF-a je za 0,2 procentna poena veća. To je, pak, znatno ispod prosečnog godišnjeg svetskog rasta u poslednjih 20 godina koji je iznosio 3,8%.
Prema oceni MMF-a na usporavanje ekonomske aktivnosti uticao je rast kamatnih stopa centralnih banaka u borbi protiv inflacije. Globalna inflacija je smanjena sa 8,7% u 2022. godini na 6,8% u 2023. uz očekivanih 5,2% u 2024. godini, pokazuju revidirane projekcije Fonda.
Rizik za globalni finansijski sektor predstavljalo je pitanje ograničenja na rast javnog duga SAD-a, ali kada je to rešeno, uz akcije američkih i švajcarskih vlasti da zauzdaju probleme u bankarskim sektorima, ovaj rizik je značajno ublažen.
Ipak, rizici za globalni privredni rast ostaju jer je inflacija i dalje visoka, a čak postoji opasnost i da još raste ukoliko se desi još neki šok, poput eskalacije rata u Ukrajini ili ekstremenih vremenskih nepogoda.
Kako ocenjuju u Fondu, rizik na dole može biti i sporiji rast Kine od očekivanog, kao i nerešeni problemi u sektoru nekretnina koji mogu da se preliju i van granica ove zemlje.
Ipak, glavni problem je visoka inflacija i MMF preporučuje centralnim bankama da ostanu fokusirane na obezbeđenje cenovne stabilnosti, uporedo sa jačim nadzorom finansijskog sistema.
Za vlade, Fond preporučuje da obezbede likvidnost ukoliko se tržišta nađu u teškoćama. Takođe savetuju i stvaranje fiskalnih rezervi, a pomoć ciljano samo najugroženijima.
Razvijene ekonomije će po proceni MMF-a imati značajno ekonomsko usporavanje sa 2,7% u 2022. na svega 1,5% ove godine, što je ipak blago povećanje u odnosu na aprilsku projekciju Fonda. Na niskom nivou od 1,4% rast razvijenih ekonomija ostaće i sledeće godine.
Najveće pogoršanje Fond vidi u Evropi, odnosno evrozoni i Velikoj Britaniji. BDP evrozone će porasti za svega 0,9% ove godine u odnosu na 3,5% prošle, a pre svega zahvaljujući proceni da će nemačka ekonomija ove godine imati pad ekonomske aktivnosti od 0,3%.
Za Veliku Britaniju procenjuje se usporavanje sa 4,1% prošle godine na svega 0,4% u ovoj.
Najveća svetska ekonomija, SAD, ove godine će usporiti rast na 1,8% sa 2,1% prošle godine. Japan bi trebalo da poveća ove godine BDP za 1,4%.
Za region rastućih ekonomija Evrope kome i Srbija pripada, Fond procenjuje rast od 1,8% ove godine, što je povećanje za čak trećinu u odnosu na aprilsku projekciju. To se najviše duguje povećanju procene rasta Rusije sa aprilskih 0,8% na julskih 1,5%.
Uprkos rastućim kamatnim stopama koje pogađaju posebno siromašne nacije, globalna ekonomija pokazala je otpornost u prvom tromesečju ove godine, pre svega zahvaljujući uslugama.
U razvijenim zemljama potrošnja na usluge nadoknađuje propušteno u pandemiji, ali prostor za rast će ubrzo biti iscrpljen.
Istovremeno industrija usporava u drugom tromesečju, a usled slabije potrošnje robe, slabog rasta produktivnosti i neizvesne geopolitičke situacije smanjuju se investicije u proizvodnju.
Inflacija, iako usporava u većini zemalja, ostaje visoka. Cene energije padaju usled slabije tražnje Kine i napunjenih skladišta gasa u Evropi, a i cene hrane su značajnije pale u odnosu na rekordne nivoe iz 2022, mada su i dalje visoke.
Ipak, centralne banke brine to što se bazna inflacija dosta sporije smanjuje i još uvek se nalazi dobrano iznad ciljeva monetarnih vlasti. To je posledica visokih korporativnih profita i snažnog tržišta rada uz visok rast plata, posebno kada se gleda u odnosu na rast produktivnosti.
Rast svetske trgovine će u ovoj godini iznositi 2%, nakon prošlogodišnjeg rasta od 5,2%. Usporavanje se dešava ne samo zbog slabije tražnje, već i zbog okretanja domaćim uslugama, efektima jačanja dolara i sve većim trgovinskim barijerama.
Tagovi:
Međunarodni monetarni fond
MMF
Svetski ekonomski izgleda
WEO
rast svetske trgovine
projekcije ekonomskih kretanja
inflacija
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora