Kako Srbija dočekuje Međunarodni dan obnovljivih izvora energije
Ilustracija (Foto: Unsplash/Zbynek Burival)
Dana 26. aprila 1986. godine dogodila se nuklearna katastrofa u Černobilju. Iz navedenog razloga, ovaj datum služi da nas sve podseti na to koliko upotreba neobnovljivih resursa i atomske energije može da bude štetna za okruženje i životnu sredinu.
Obnovljivi izvori energije su glavni pokretač i nosilac energetske tranzicije ka karbonski neutralnoj energetici i ekonomiji. Borba protiv klimatskih promena postala je međunarodna obaveza za skoro sve države u svetu koje su se obavezale da spreče povećanje prosečne temperature na planeti za 2°C u odnosu na predindustrijski period i da smanje emisiju gasova sa efektom staklene bašte u 2030. godini za 45% u odnosu na emisije iz 2010. godine. Evropa je postavila ambiciozan plan – nulta emisija štetnih gasova do 2050. godine.
Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), ukupna instalisana snaga iz proizvodnje iz obnovljivih izvora energije u svetu trenutno iznosi 3.372 GW, što je porast od skoro 10% u odnosu na 2022. godinu.
Najveći udeo u ukupnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora pripada hidroenergiji sa 37% dok je solarna energija na drugom mestu sa 31%.
90% ukupnih kapaciteta obnovljivih izvora energije pripada Aziji, Evropi i Severnoj Americi.
Evropa je posle Azije (48%) kontinent sa najvećim kapacitetima instalisane snage za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (709 GW), odnosno udelom od 21% ukupnih svetskih kapaciteta. Evropa ubrzano radi na ozelenjavanju svojih energetskih kapaciteta, naročito putem povećanja kapaciteta korišćenja energije sunca i vetra. Trend rasta novih kapaciteta obnovljivih izvora energije u Evropskoj uniji je veoma dinamičan u poslednjih 10 godina, navodi IRENA.
Republika Srbija je 2013. godine donela Nacionalni akcioni plan za korišćenje obnovljvih izvora energije sa ambicioznim ciljem da do 2020. godine ostvari 27% udela OIE u bruto finalnoj potrošnji energije.
Prema podacima Eurostata, Srbija je 2020. dostigla udeo od 26.2% i tako gotovo ispunila cilj. Republika Srbija trenutno raspolaže sa 2.930 MW instalisane snage na obnovljive izvore energije:
– Vetroelektrane: 398 MW;
– Solarne elektrane: 11 MW*;
– Solarne elektrane kupci-proizvođači: 13,6 MW;
– Hidroelektrane: 2.469 MW;
– Biomasa: 2,7 MW;
– Biogas: 32 MW.
U martu 2021. godine usvojen je novi Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, dok je u martu 2023. godine Vlada Srbije usvojila Predlog zakona o izmenama i dopunama ovog Zakona I prosledila ga Parlamentu. Nakon usvajanja izmena zakona u Skupštini i nedostajućih podzakonskih akata stvoriće se uslovi za dalji razvoj sektora obnovljivih izvora energije, kao i sprovođenje aukcija za nove kapacitete iz obnovljivih izvora energije.
Do kraja godine biće usvojen Integrisani nacionalni plan za klimu i energetiku koji će definisati nacionalne ciljeve za obnovljive izvore energije do 2030. godine.
* Procena je da je do sada instaliran veći broj solarnih elektrana ukupne snage 50 MW za koje ne postoji zvanično dostupan registar. 5. aprila 2023. u rad je puštena solarna elektrana DeLasol u Lapovu. Snaga elektrane DeLasol je 9,9 MW što će značajno uticati na ukupnu instalisanu snagu solarnih elektrana.
Tagovi:
Međunarodna agencije za obnovljivu energiju IRENA
Međunarodni dan obnovljivih izvora energije
obnovljivi izvori energijem Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora