Drastičan pad broja poljoprivrednih gazdinstava u EU
Ilustracija (Foto: James Baltz/Unsplash)
Poljoprivredna gazdinstva se, kako se navodi, mogu klasifikovati prema delatnostima koje dominiraju u ostvarivanju njihovih prihoda. Neka to čine kroz različite aktivnosti (mešovita poljoprivreda), dok se druga pretežno bave usevima ili stočarstvom.
Iz Eurostata objašnjavaju i da specijalizovana poljoprivreda podrazumeva da jedna aktivnost unutar poljoprivrednog gazdinstva čini najmanje dve trećine njene ukupne proizvodnje.
Ističe se da je 2020. godine ukupno bilo manje poljoprivrednih gazdinstava u EU nego 2005. godine. Preciznije, bilo je 2,6 miliona manje mešovitih poljoprivrednih gazdinstava, 1,6 miliona manje specijalizovanih za stočarstvo, kao i 0,9 miliona manje gazdinstava za uzgoj useva.
Skoro tri petine, odnosno skoro 60% svih gazdinstava u 2020. godini, bila su kategorisana kao specijalizovana. Nešto više od trećine (34%) je specijalizovano za ratarske kulture, oko petine (22%) za trajne useve, a svega 2% za hortikulturu.
Nešto više od petine (22%) farmi u EU su se pretežno bavile stočarstvom. Specijalizacija u mlekarstvu je najčešći tip (5% svih farmi), slede farme za uzgoj i tov goveda, živine i ovaca, koza i ostalu stoku na ispaši (po skoro 4%).
U 2020. godini je u EU nešto manje od petine (19%) svih poljoprivrednih gazdinstava bilo mešovitog tipa, što znači da su imala više useva i/ili stoku, a da nijedna aktivnost nije činila najmanje dve trećine standardne proizvodnje.
Neka gazdinstva, manje od 1% njih, ne mogu da se klasifikuju zato što su po svojoj prirodi samostalna, ili zato što imaju proizvode koji se ne mogu izračunati na standardan način.
U pandemijskoj godini je nešto više od polovine poljoprivrednih površina u EU korišćeno za useve, a oko trećine (33%) za stočarstvo, dok je ostatak pripadao mešovitim poljoprivrednim gazdinstvima (15%).
U mnogim zemljama istočne Evrope kao što su Bugarska (73%), Mađarska (72%) i Rumunija (67%) je visok udeo poljoprivrednih gazdinstava specijalizovanih za useve, kao i u mediteranskim zemljama poput Grčke (74%), Malte (63%) i Hrvatske (61%). Ovo je često ukazivalo na povoljne uslove za uzgoj pojedinih vrsta žitarica, voća i/ili maslina.
Stočarske farme bile su zastupljenije u nekoliko zemalja severozapadne Evrope, kao što su Luksemburg (82% svih farmi), Irska (79%) i Holandija (58%).
Prema popisu poljoprivrede iz 2012. godine u Srbiji je bilo oko 628.000 poljoprivrednih gazdinstava i još 2.000 pravnih lica. Među njima su dominirala mala i srednja gazdinstva, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Uprkos svim merama države, broj gazdinstava u Srbiji se do narednog popisa 2018. godine smanjio za 62.000, pa je tako iznosio 566.000.
Tagovi:
Zavod za statistiku EU
Eurostat
broj poljoprivrednih gazdinstava u Evropskoj uniji
poljoprivredna gazdinstva u Evropskoj uniji
specijalizovana poljoprivreda
broj poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora