NavMenu

Otvoreno međunarodno putničko pristanište u Sremskoj Mitrovici

Izvor: eKapija Ponedeljak, 06.03.2023. 15:39
Komentari
Podeli
U Sremskoj Mitrovici je otvoreno međunarodno putničko pristanište na Savi, u prisustvu ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića, koji je poručio da se Srbija, posle nekoliko decenija, okreće rekama, kako bi pospešila razvoj vodnog saobraćaja i ukupan ekonomski razvoj zemlje. Otvaranju su prisustvovali direktor Agencije za upravljanje lukama Vuk Perović i gradonačelnica Sremske Mitrovice Svetlana Milovanović.

Međunarodno putničko pristanište nalazi se u neposrednoj blizini centra grada i Arheološkog lokaliteta Carska Palata Sirmijuma, i osmo je takvo u Srbiji, a drugo na reci Savi. Moći će da primi dva kruzera istovremeno, a pored međunarodnog putničkog saobraćaja, predviđen je i razvoj domaćeg linijskog saobraćaja.

Pristanište u Sremskoj Mitrovici je drugo na Savi, pored onog u Beogradu, a radi se i na projektu pristaništa u Šapcu, što će stvoriti mogućnost uspostavljanje rečne veze, brodom, između Šapca i Sremske Mitrovice, odnosno Beograda, navedeno je u saopštenju.

- Završavamo Zemun, radićemo pristaništa u Sremskim Karlovcima, Ramu - najavio je ministar.

To otvara mogućnost da turisti, koji dolaze kruzerima, posete ne samo Beograd, već i druge delove Srbije.

Vesić je ukazao da je kovid kriza potpuno promenila način putovanja, pa se sada turisti češće odlučuju na kraća putovanja, po Evropi, što je šansa koju Srbija može i treba da iskoristi.

Poručio je i da Srbija postaje sve značajniji logistički centar, što znači koordinaciju vazdušnog, vodnog, drumskog i železničkog saobraćaja, a doprineće razvoju zemlje.

- Ovo nije samo otvaranje jednog objekta, iako je vlada uložila u njega 400.000 EUR, već govori da smo promenili prioritete i više ćemo pažnje obraćati na naše reke - poručio je Vesić i dodao da je nedavno sa mađarskim ministrom razgovarao o uspostavljanju rečne linije Beograd – Budimpešta.

- Imaćemo i domaće rečne linije i to će promeniti kvalitet života. Smanjiće zagađenje, povećati komfor ljudi i bolje povezati zemlju. Saobraćajno povezivanje znači ne samo da su ljudi bliži jedni drugima, već nova radna mesta i veće plate - rekao je Vesić.

On je ukazao i da svaki strani turista ostavi 150-200 EUR Srbiji bez troškova smeštaja što znači zaradu i za ugostitelje, prodaju suvenira, i druge delatnosti koje su vezane za turizam.

Najavio je nastavak ulaganja u projekat "Zaplovi Srbijom", koji podrazumeva izgradnju novih pristaništa, jer, kako je rekao, samo od nas zavisi koliko će nam doći turista, koji su do sada imali mogućnost da sa kruzera pristanu u najvećem broju u Beogradu, a imali bi itekako šta da vide i van glavnog grada.

- Okrećemo se rekama. A, to znači izgradnju fabrika za preradu otpadnih voda, da ne zagađujemo više naše reke, da ih čuvamo, bolje uređujemo, da gradimo obaloutvrde gde je potrebno, da postojeće popravljamo, da imamo više marina, nautičkih sela, luka i više vodnog saobraćaja i obezbedimo razvoj - poručio je Vesić i dodao.

Direktor Agencije za upravljanje lukama Vuk Perović rekao je da je pre samo 20 godina u Srbiji radilo jedno pristanište, dok se danas Dunavom i Savom povezujemo sa celim svetom.

Vlada Srbije investirala je sredstva u izgradnju pristaništa u Sremskoj Mitrovici, a Agencija je izabrala lučkog operatera.

- Želimo da gradove na Savi ucrtamo na nautičke karte Evrope i iskoristimo brojne nautičke potencijale naše zemlje - rekao je Perović.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.