Radite za praznike? - Evo ko ima pravo na duplo veću dnevnicu, a ko ne i šta se dešava ako je ne dobijete iako na nju imate pravo
Ilustracija (Foto: Syda Productions/shutterstock.com)
Prema Zakonu o radu, zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu u nekoliko slučajeva, a jedan od njih svakako jeste i rad za vreme praznika. Stoga, ukoliko radite na dan praznika koji je neradan dan, ostvarujete pravo na novčanu nadoknadu od minimum 110% od osnovice.
- Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, vojne vežbe i odazivanja na poziv državnog organa - navodi se u Zakonu.
Ukoliko, pak, ne radite, važno je da znate da se ovi praznici ne uračunavaju se u zakonom propisane dane godišnjeg odmora.
Ko nema pravo na veću dnevnicu
Budući da se pod zaposlenim, prema Zakonu o radu, smatra samo radnik koji ima ugovor o radu na određeno ili neodređeno vreme, odredbe o "duplim dnevnicama" se ne odnose na radnike koji imaju druge ugovore (ugovor o privremenim i povremenim poslovima, ugovor o delu, autorski ugovor itd.).
Praznici koji su neradni dani, prema Zakonu, ne računaju se u dane godišnjeg odmora. To znači da poslodavac mora da omogući zaposlenom da iskoristi godišnji odmor, u trajanju od najmanje 20 (radnih) dana godišnje, bez obzira da li je radio tokom praznika ili ne. Po pravilu, u radne dane računaju se dani od ponedeljka do petka, bez vikenda.
Slobodan dan
U dogovoru sa poslodavcem, postoji i opcija da ukoliko ste danas radili, možete da budete slobodni nekog drugog neprazničnog dana. U tom slučaju – nema uvećane dnevnice.
Budući da se pod zaposlenim, prema Zakonu o radu, smatra samo radnik koji ima ugovor o radu na određeno ili neodređeno vreme, odredbe o "duplim dnevnicama" se ne odnose na radnike koji imaju druge ugovore (ugovor o privremenim i povremenim poslovima, ugovor o delu, autorski ugovor itd.).
Praznici koji su neradni dani, prema Zakonu, ne računaju se u dane godišnjeg odmora. To znači da poslodavac mora da omogući zaposlenom da iskoristi godišnji odmor, u trajanju od najmanje 20 (radnih) dana godišnje, bez obzira da li je radio tokom praznika ili ne. Po pravilu, u radne dane računaju se dani od ponedeljka do petka, bez vikenda.
Slobodan dan
U dogovoru sa poslodavcem, postoji i opcija da ukoliko ste danas radili, možete da budete slobodni nekog drugog neprazničnog dana. U tom slučaju – nema uvećane dnevnice.
Loša vest – poslodavac može da vas ne isplati
Iako je Zakonom o radu propisana obaveza poslodavca da zaposlenima koji rade tokom praznika isplati uvećanu zaradu "najmanje 110% od osnovice", za prekršaj tog člana Zakona ne postoji kaznena odredba.
Iako je Zakonom o radu propisana obaveza poslodavca da zaposlenima koji rade tokom praznika isplati uvećanu zaradu "najmanje 110% od osnovice", za prekršaj tog člana Zakona ne postoji kaznena odredba.
Tagovi:
rad za vreme praznika
rad tokom praznika
naknada zarade za rad tokom proznika
dupla dnevnica
Zakon o radu
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora