Čeka nas pad prinosa svih useva, jer je sve manje insekata
Ilustracija (Foto: Aleksandar Parezanović)
Entomolog David Vagner podseća da su insekti hrana za ptice i ribe i povezuju slatkovodni i kopneni ekosistem širom planete.
Oni su dve trećine životinja
U carstvu životinja pripadaju zglavkarima, a nalazimo ih svuda. Veoma su raznoliki. Na njih otpadaju dve trećine od više od 1,5 miliona dokumentovanih životinjskih vrsta, dok kičmenjaci predstavljaju tek 5% ili 73.000 vrsta, prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode IUCN.
Potcenjen je njihov značaj. Ključni su za ishranu mnogobrojnih životinjskih vrsta, ali i ljudi koriste oko 2.000 vrsta u svom jelovniku.
Međutim, oni su mnogo više od hrane. Oprašuju više od 75% svetskih useva, a Međuvladina naučno-politička platforma za biodiverzitet i usluge ekosistema IPBES navodi da se ta usluga procenjuje na 577 mlrd USD godišnje. Manje insekata znači manje hrane.
Ekolog Dejv Goulson s Univerziteta u Saseksu upozorava da će doći do pada prinosa svih useva, strašnih posledica za ekosistem i ljude ako brojnost nastavi da opada.
Prema studiji iz februara 2020. u časopisu "Biological Conservation" svet je izgubio od 5% do 10% svih vrsta insekata u poslednjih 150 godina. Pad brojnosti se nastavlja, a dodatni problem što ne znamo koliko ih ima. Planeta svake decenije gubi oko 9% populacije kopnenih insekata, a na godišnjem nivou brojnost opada za 1% do 2%. Istovremeno, nestaju i ptice koje se njima hrane.
Opasan svet
Istraživanja se najčešće sprovode u zaštićenim područjima, a degradirano poljoprivredno zemljište i gradovi imaju mnogo manje insekata. Suočavaju se s gubitkom staništa, industrijskom poljoprivredom i promenama klime. Preopterećenje azotom iz kanalizacije i đubriva pretvorilo je močvare u mrtve zone, veštačko svetlo preplavljuje noćno nebo, a rast urbanih područja doveo je do širenja betonskih površina. Gubitak zemljišta je bio glavni faktor, ali i uvođenje neautohtonih biljaka.
Očekivanja su pesimistična. Neke vrste povećavaju brojnost i uglavnom se radi o štetočinama.
Rastuće temperature izazivaju velike epidemije potkornjaka planinskog bora, koji su u dve decenije desetkovali oko 260.000 kvadratnih kilometara severnoameričkih šuma. Studija "Nature Microbiology" iz juna 2019. procenjuje da će se s toplijim i vlažnijim vremenom dva komarca, koji šire bolesti, Aedes aegypti i Aedes albopictus proširiti u Aziju, Severnu Ameriku i Evropu, dovodeći dodatnih 2,3 milijarde ljudi u opasnost od denga groznice do 2080. godine.
Tagovi:
Međunarodna unija za očuvanje prirode
IUCN
Međuvladina naučno politička platforma za biodiverzitet i usluge ekosistema
IPBES
Univerzitet u Saseksu
David Vagner
Dejv Goulson
insekti
zglavkari
kičmenjaci
smanjenje broja insekata
insekti u ishrani ljudi
Biological Conservation
Nature Microbiology
Aedes aegypti
Aedes albopictus
denga groznica
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora