Robna razmena BiH skoro 20 mlrd EUR u prvih deset meseci

Robna razmjena Bosne i Hercegovine u prvih 10 mjeseci ove godine iznosi skoro 40 mlrd KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Kako se navodi u ovim podacima, od januara do oktobra ove godine izvoz je iznosio 15,47 mlrd KM, što je za 31,5% više nego u istom razdoblju prethodne godine.

- Uvoz u prvih 10 mjeseci iznosio je 23,7 mlrd KM, što je za 36,7% više nego u istom razdoblju prethodne godine - stoji u podacima.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 63,5%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 8,654 mlrd KM.

- Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 2,771 mlrd KM, što je za 48,4% više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 2,9 mlrd KM, što je za 29,5% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 95,4% - dodaje se u podacima.

Izvoz u zemlje EU je iznosio 11,1 mlrd KM, što je za 31,7% više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 13,44 mlrd KM, što je za 30% više nego u istom razdoblju prethodne godine.

- Pokrivenost uvoza izvozom s EU je iznosila 82,7% - stoji u podacima.

Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, istakao je za Nezavisne da je nemoguće u ovom trenutku povećati pokrivenost izvoza uvozom kada je u pitanju stepen privrednog razvoja, radne snage i životnog standarda.

- Nemoguće je da se to postigne u nekom kraćem roku jer su potrebne strukturne promjene u sistemu i organizaciji, ne samo privrede, već i državnog sistema. Potrebno je povećanje autonomije entiteta i smanjenje troškova na nivou BiH koja postaje preskupa država - ističe Ljuboja.

Što se tiče pokrivenosti izvoza uvozom, Ljuboja smatra da je ona manja nego prošle godine.

- Tada je, ako se ne varam, dostizala nekih 75%. Vidimo da pada i da se uvozna aktivnost i potrošnja robe povećava i vraćamo se na nešto što je bilo prije pet ili 10 godina. Napredak je napravljen, ali moramo da vodimo računa da je iznos između apsolutne i relativne vrijednosti malo drugačiji. Ono što uvozimo su energenti i njihova cijena je porasla, a samim tim došlo je do toga da je novčani volumen veći, dok kod robe koju mi proizvodimo cijena nije nešto drastično porasla i tu se javlja ta mala razlika u korist većeg novčanog volumena iz uvoza.

Povećan je i uvoz i izvoz, i to možemo djelimično pripisati oporavku tržišta od pandemije, ali i tome da su sve vrste robe poskupjele. Ipak, poslije pandemije je došlo do povećanja uvoza i izvoza, to je evidentno - objašnjava Ljuboja.