Kompanije iz sektora energetike nastaviće ulaganja u BiH - Tegeltija pozdravio i potencijalne norveške investicije

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je juče na konferenciji u Beogradu da energetske kompanije u BiH u narednom periodu planiraju značajna ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta u okviru ključnih strateških ciljeva: bezbjednosti snadbijevanja, cjenovne prihvatljivosti i ekološke održivosti.

On je pozdravio interes norveških kompanija i investitora za ulaganje u energetski sektor BiH, te pozvao na uspostavljanje saradnje sa energetskim kompanijama u BiH.

Regionalnu konferenciju "Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na Zapadnom Balkanu" organizovale su Ambasade Kraljevine Norveške u Sarajevu i Beogradu u saradnji sa Nordijskom poslovnom alijansom, Poslovnom asocijacijom Norveška – BiH i Norveškim partnerima za saradnju u oblasti energetike s ciljem predstavljanja norveške ekspertize i investitora zemljama zapadnog Balkana u oblasti obnovljivih izvora energije.

Tegeltija je dodao da su oba entiteta, i Republika Srpska i Federacija BiH, u procesu usvajanju seta zakona koji su usmjereni na energetsku tranziciju ka čistoj energiji, što pokazuje jasno opredjeljenje Bosne i Hercegovine za prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Naglasio je da Bosna i Hercegovina maksimalno radi na otvaranju energetskog sektora za privatne investicije, a to se naročito odnosi na obnovljive izvore energije poput solarnih elektrana. On je rekao da su vjetroelektrane i solarne elektrane u prošloj godini proizvele tek 2,6% neto proizvodnje električne energije u BiH, te da u ovoj oblasti postoji značajan prostor za dodatna ulaganja.

Istakao je da BiH raspolaže značajnim energetskim kapacitetima, ali da većina postrojenja zahtijeva pojačano održavanje i dodatna ulaganja u modernizaciju. Naglasio je da se to posebno odnosi na termoelektrane koje su u 2021. godini proizvele 59,2 posto neto proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini. Dodao je da postoji realna potreba zbog stabilnosti energetskog sistema, naročito sada u vrijeme svjetske energetske krize, za obnovom nekoliko blokova u termoelektranama kako bi im se produžio radni vijek i smanjilo zagađenje.