Veće subvencije za strane nego srpske kalemare - 3 miliona domaćih sadnica vinove loze ostalo neprodato

Ministarstvo poljoprivrede posebnom Uredbom stimulisalo je prošle godine sa 120 dinara sadnju svakog uvoznog kalema ili voćne sadnice, a sa 100 dinara sadni materijal domaće proizvodnje. Grupacija proizvođača loznih kalemova, voćnih sadnica i hmelja Udruženja za poljoprivredu PKS zatražila je da odmah bude uključena u pripremu i izradu Uredbe o korišćenju podsticajnih sredstava za podizanje proizvodnih zasada voća, vinove loze i hmelja, koju priprema Ministarstvo poljoprivrede, kako se ne bi ponovilo da budžetski novac, namenjen podsticaju zasada vinograda i voćnjaka, u većim iznosima završi kod italijanskih, francuskih ili španskih proizvođača sadnog materijala nego kod domaćih.

Naime, kako je objasnio Vojislav Urošević, predsednik ove Grupacije na skupu u Privrednoj komori Srbije, 2010. godine za prolećnu sadnju vinograda i voćnjaka važila je Uredba prema kojoj su svi koji zasade domaće lozne i voćne kalemove dobijali podsticaje od 100 dinara po kalemu ili sadnici, a ukoliko bi zasadili uvozne iz Italije ili Francuske, podsticaji su bili 120 dinara.

Domaći proizvođači kalemova doživeli su to kao svojevrsnu diskriminaciju i gušenje domaćeg kalemarstva u rođenoj zemlji, iako su svoje kalemove bez problema prodavali u Rusiji, bivšim republikam SSSR i drugim zemljama.

- Da zlo bude veće, konkurenti iz jedne zemlje EU, kopirali su našu Uredbu i pokazivali je kao svojevrstan dokaz kako Ministarstvo za poljoprivredu Srbije nema poverenje u domaće proizvođače loznih kalemova i sadnica te stoga većim novcem stimuliše sadnju kalemova iz uvoza nego od domaćih proizvođača - rekao je Urošević.

Urošević kaže da je šteta naneta rasadničarima dvostruka: preko tri miliona sadnica vinove loze je ostalo neprodato i danas se nalazi u hladnjačama, a naši konkurenti i dalje koriste lanjsku Uredbu Ministarstva poljoprivrede ubeđujući kupce u Rusiji i drugim zemljama kako kalemovi iz Srbije nisu dobri jer "i njihova država više stimuliše sadnju iz uvoza".

Proizvođačima kalemova i sadnica nije baš sasvim jasno zašto se tek sada priprema Uredba za sadnju s jeseni 2010. i proleća 2011. godine jer, kako kažu, Uredba i uslovi stimulisanja sadnje moraju biti poznati bar šest meseci unapred, a ne šest meseci i duže posle sadnje.

- Osim što zahtevamo da budemo uključeni u pripremu Uredbe, predlažemo da Ministarstvo za poljoprivredu otkupi naše sadnice po 70 - 80 dinara za svaku, pa ne mora da izdvaja novac za stimulaciju. A slobodan uvoz iz EU neka se nastavi, ne treba da ga zabranjujemo kao što oni čine nama - ističu proizvođači.