Stručnjaci spasavaju malinarstvo - Najavljena Platforma razvoja maline u Srbiji od 2022. do 2025. godine
(Foto: ALEX2016/shutterstock.com)
Predlozi kako spasiti malinarstvo putem ove platforme biće prezentovani novoformiranoj Vladi Republike Srbije, te je sastanak po mišljenju učesnika održan u pravom trenutku – u trenutku kada se formira nova Vlada i trenutku u kom je stao izvoz srpske maline kod najvećeg uvoznika do sada – Nemačke.
Kako dalje, sa kojim cenama, kakvim sadnicama, kako plasirati malinu a da budu zadovoljni i proizvođači i izvoznici i kako novim tehnologijama pomoći u očuvanju malinjaka, govorili su i Nikola Mihailović, predsednik Zadružnog saveza Srbije, Božo Joković, direktor zemljoradničke zadruge Agro Eko Voće iz Arilja, kao i Jonel Subić iz Instituta za ekonomiju poljoprivrede.
- Imali smo jednu turbulentu deceniju iza sebe, a jedina svetla tačka bila je 2021. godina kada je svetska potražnja maline bila velika i cena adekvatna. Vodeći se tim činjenicama mislili smo da će i ova godina biti uspešna. Usledio je međutim hladan tuš, jer je cena inputa enormno skočila, malina je postala problem na tržištu zbog ekonomske situacije u svetu, a proizvođačke grupacije nikada nisu skuplje ušle u proizvodnju nego ove godine. Malina ne može da bude luksuz i ne može je niko proglasiti luksuzom - rekao je Božo Joković.
Uz sve te probleme u Srbiji postoji i problem kvalitetnog očuvanja zasada o čemu je govorio profesor Keserović.
- Svi smo mi svesni da će malina igrati veliku ulogu u ekonomskom razvoju Srbije. Mi moramo raditi tehnologije prilagođene klimatskim promenama. Da li je moguće da nema više od jedan posto zasada pod protivgradnim mrežama, tri do četiri posto ih je pod sistemom navodnjavanja. To moramo da promenimo kako bismo imali veće prinose i ne bismo morali da gledamo u nebo - rekao je Keserović, dok se Milan Prostran nadovezao, napomenuvši da je neophodno obratiti pažnju na tri stvari:
- Malina je voće koje se najmanje proizvodi na svetu. Mi moramo da radimo više na preradi i promociji maline. Potrebno je da malina zasluži status nacionalnog proizvoda, da se donese sistemski zakon o regresiranju cene đubriva, sredstava za zaštitu bilja, nafte, sadnog i semenskog materijala, a u stočarstvu hrane za životinje i da se do kraja definiše proglašenje stanja elementarne nepogode - zaključio je Prostran, smatrajući da će to biti dovoljan podsticaj svim poljoprivrednicima, ne samo malinarima.
Firme:
Zadružni savez Srbije Beograd
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije
Agro Eko Voće Arilje
Info sa lokala:
Arilje
Tagovi:
Institut za ekonomiju poljoprivrede
Božo Joković
Jonel Subić
Milan Prostran
Zoran Keserović
Vesna Radojičić
Platforma razvoja maline u Srbiji od 2022 do 2025 godine
malinarstvo
problemi malinara
izvoz maline
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora