Privatnim srpskim kompanijama zarobljeno 550 mil EUR robe - Pun profil plovnog puta Dunava u Bugarskoj kroz mesec i po dana
Ilustarcija (Foto: Ozgur Guvenc/shutterstock.com)
Reč je o 30.000 tona nafte i derivata nafte, kao 1,2 miliona tona uglja koji se uvoze u Srbiju. Potom 750.000 tona naše pšenice i kukuruza iz starog roda i 350.000 tona pšenice i kukuruza iz novog roda, namenjenih za izvoz iz Srbije. U bugarskim lukama zaglavljeno je i 300.000 tona sirovina koje se koriste u hemijskoj industriji za proizvodnju veštačkog đubriva (fosfat, kalijum-hlorid, amonijum-sulfat i urea) i 100.000 tona veštačkog đubriva, namenjenog za izvoz.
Iz ministarstva navode da imajući u vidu velike količine robe, vodni transport nema alternativu.
– Svi oblici transporta, a naročito železnički, stavljeni su na raspolaganje u punom kapacitetu za sve vrste robe. Lanci dopreme svim vidovima prevoza funkcionišu bez većih problema, ali velike količine robe (žito, veštačko đubrivo, evrodizel, ugalj, druge sirovine) namenjene izvozu i uvozu nije moguće transportovati bez omogućavanja uslova za nesmetanu plovidbu na Dunavu u Bugarskoj – naglašavaju iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Dragoljub Rajić, iz Mreže za poslovnu podršku smatra da bi država trebalo da uključi najveće logističke kompanije jer jedino one imaju ljude koji mogu da uporede troškove i procene kojim rutama je najbolje dopremiti energente i sirovine ili izvesti robu, koja čeka zaglavljena u Bugarskoj zbog niskog vodostaja Dunava. U ovakvoj situaciji gde ne postoji druga mogućnost transportovanja robe, pametno bi bilo, kaže, osloniti se na iskustvo onih koji rade sa celim svetom i koji dobro poznaju trenutno stanje na logističkom tržištu.
Prema njegovim rečima problem je što dobar deo robe ne može da se natovari na kamione, a osim toga drumski prevoz bi znatno povećao troškove. Jedino železnica po količinama može da zameni masovni prevoz poljoprivrednih proizvoda rečnim brodovima, zato što jedna prosečna barža nosi količinu između 19 i 40 kamiona. Ali naša železnica, napominje Rajić, nije u stanju da u kratkom roku preuzme tu količinu robe.
– Nije dovoljno da se samo uključi železnica već i vodeće logističke kompanije da bi se roba prepakovala i na drugačiji način dopremila. To podrazumeva čitav niz ne samo fizičkih nego i administrativnih procedura. Problem je što nemamo alternativne puteve za transport robe i što ne postoji opcija "Be" ili opcija "Ce". Niko nije razmišljao da Dunav u jednom trenutku neće biti dobar put za prevoz robe. Vrlo je verovatno da ona nedeljama neće stići na svoja odredišta i to predstavlja problem i za državu i za dobar deo privatnog sektora, koji u ovom trenutku prema našoj proceni ima zarobljenu robu u vrednosti od oko 550 mil EUR. Tome treba dodati i energente, koje država uvozi – navodi Rajić.
Naglašava da je teško proceniti kolika je šteta. Kako vreme odmiče ona se povećava jer barže koje transportuju ugalj ili građevinski materijal kao i one koje prevoze kontejnere sa kombinovanom robom su zastale i negde su u dunavskim lukama.
Firme:
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije
BSN-Mreža za poslovnu podršku Beograd
Tagovi:
plovni put
roba u Bugarskoj
Dunav
vodostaj Dunava
nizak vodostaj Dunava
transport robe
zaglavljeni brodovi
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora