Efektiva pozvala NBS da reaguje zbog bankarskih naknada, predlaže tri mere
Ilustracija (Foto: cozyta/shutterstock.com)
Kako ukazuju u saopštenju, 95 odsto tih naknada ne predstavlja stvarnu uslugu koja se pruži klijentu, već se radi o transakcijama koje se obavljaju decenijama unazad.
- Dakle, banke nisu uvele novi proizvod, zbog čega su imale nova ulaganja, već na postojećim stvarima, u okviru svog standardnog poslovanja, zarađuju dodatni novac, što brojke o zaradi za poslednje tri godine i potvrđuju - navodi Efektiva.
Banke u Srbiji su prošle godine prihodovale oko 475 mil EUR od raznih naknada koje naplaćuju. 2020. je to iznosilo 330 mil EUR, a 2019. god to je bilo 356 mil EUR, navodi se u saopštenju Efektive.
Udruženje ističe da NBS mora da reaguje.
- Prvo, potrebno je ograničiti naplatu usluga samo na one koje su stvarno pružene, koje klijent inicira i zbog koje banka ima troškove ili ulaže neki rad. Osnovno načelo obligacija to i nalaže, da strana koja daje novac, za isti dobija proizvod ili uslugu jednake vrednosti - ističe Efektiva.
Udruženje postavlja pitanje zašto je u jednoj banci održavanje računa 250 dinara, a u drugoj 500 dinara, "i na koji način ova druga duplo bolje ‘održava’ račun, ili uručenje kartice u jednoj banci košta 200 dinara, koje podrazumeva da klijent dođe u banku i službenik mu preda karticu".
- Drugo, potrebno je da ugovori o korišćenju takvih usluga imaju rok trajanja, tokom kog bi banka garantovala nepromenljivost tarifa - predlaže Efektiva.
Tako bi se, kako se objašnjava, pospešila konkurencija među bankama, a prelazak klijenta u drugu banku bi imao smisla, jer banka iz koje klijent odlazi, može da računa da je na bar godinu ili dve godine izgubila korisnika, koji tada ima interes da ode.
- Takođe, povećanje cena tarifa se može ograničiti nekim limitom, recimo visinom stope inflacije – pa puta 2 ili 3. Zašto banka povećava neku tarifu za 200% ako je godišnja inflacija 10% - navodi Efektiva.
Rešavanjem ovih pitanja, NBS bi, ističe ovo udruženje, pokazala da vodi računa o interesu i standardu građana.
- Zar ne bi svima bilo bolje da četiri petine od zarađenih 475 mil EUR, ostanu u Srbiji i tako građani plate zaostale račune ili povećaju potrošnju, čime bi se punio budžet zemlje - pita ovo udruženje.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora