Opstao ček na poček - kako su trgovci doskočili Narodnoj banci Srbije?
Izvor: Politika
Petak, 13.01.2006.
12:17
Petak, 13.01.2006.
12:17
Domaći trgovci i kupci za samo desetak radnih dana 2006. godine već su doskočili merama Narodne banke Srbije. Ček na poček je na opšte iznenađenje – opstao. Sve je više dućana, ne samo malih privatnih, već i drugih trgovinskih lanaca poput „Jabuke” ili „Ateksa”, koji kao da nisu skidali stare pozive građanima o pogodnosti kupovine robe na odloženo plaćanje 30, pa i 50 dana.
Sve je isto, ali i malo drugačije, kaže jedan od naših sagovornika, koji ne bi da mu se ime „povlači po novinama”, a koje, opet, poreznici i inspektori čitaju i mogu sutra da mu zakucaju na „otvorena vrata”. Zbog čega, pita, on ne bi davao robu na 50 dana svojim mušterijama kada su i njegovi rokovi plaćanja najvećim dobavljačima bar dva meseca, a ponekad i duži. On, istina, ček ne može više da odnese u banku da bi ga uz izvestan procenat diskonta unovčio pre vremena, ali može da ga drži kod sebe ili da ga u svakodnevnim plaćanjima dobavljačima troši kao i samu gotovinu pa kad dođe na naplatu – doći će. Svejedno kod koga. I toga, kaže on, ima.
Kod našeg anonimnog sagovornika ček se uredno popunjava sa datumom dospeća za 50 dana. On je juče već ispisivao datum valute – 3. mart 2006. Uz obavezno, iako po zakonu o čeku uopšte nije predviđeno, upisivanje broja lične karte i telefona.
U celoj ovoj priči za samog kupca u ovom, ali i u svim ostalim slučajevima, veoma je važno da se osigura od trenutne naplate čeka. Potrošačima ide naruku i sam Zakon o čeku. Taj propis zabranjuje izdavanje čeka bez datuma. Sve drugo, a to je dogovor prodavca i kupca – legalno je. Jer, sve dok je ček kod prodavca on nema nikakav uticaj na novčane tokove. Pravo je trgovca da na taj način kreditira kupca. Drugo je, međutim, pitanje da li je ček pogodan instrument za eskontovanje.
U NBS-u ističu da centralna banka nije zabranila upotrebu čeka kao sredstva bezgotovinskog plaćanja, već je samo naložila bankama da ne mogu da eskontuju čekove na duži rok.
Naš Zakon o čeku, za razliku od anglosaksonskog, kako objašnjava Rade Bačković, specijalni savetnik u Udruženju banaka Srbije, praktično obavezuje korisnika čeka i primaoca da prilikom kupovine robe napišu datum. To stoji već i u prvom članu tog propisa. Bez ispisanog datuma ček je neispravan. Kada trgovac primi ček tada može da ga naplati od banke u roku od osam dana, ako je mesto izdavanja i naplate u istom mestu. A ako su ta mesta različita, trgovac može naplatiti ček od banke u roku od 15 dana.
– Za ček, odnosno njegovu naplatu, garantuje banka koja ga je izdala, ukoliko su ispunjeni svi potrebni uslovi prema slovu zakona, a to znači da ima i upisan datum – kaže Bačković.
Kako navodi naš sagovornik, zakonom je propisana bezuslovna naredba da se plati naznačeni iznos korisnika čeka, zatim naziv onog koji treba da plati, a to je banka, mesto plaćanja, datum, dan i mesto izdavanja. Ček na kojem nema bilo kojeg od ovih elemenata ne smatra se validnim instrumentom plaćanja, odnosno – ne vredi. A to znači da je takav ček, koji primi trgovac, bezvredni papir.
Uprkos tome što su kreditne kartice ušle na „velika vrata” u našu zemlju, ček na poček će očito još funkcionisati. Uostalom taj „čarobni papir” i nije baš naš izum, jer odloženo plaćanje uz ček još postoji u Hrvatskoj, a koriste ga, kako kažu upućeni, i Italijani. Savremeni, plastični novac svakako da ima svoje prednosti, ali naš narod i dalje strahuje koliko će ih ta novotarija uvući duboko u dužničku „mrežu” iz koje neće lako izaći. Sa čekom je građanima i bez „visoke” matematike sve mnogo lakše – ispišu iznos i datum u svom čekovnom podsetniku i tačno znaju na čemu su. I najvažnije, kada će biti skinut potrošeni iznos sa tekućeg računa. Nije od manje važnosti ni činjenica da je ček jevtiniji kao instrument od kreditnih kartica, za koje, najčešće, treba imati i devizni depozit, a svakog meseca ili tromesečno valja plaćati bankama vođenje računa.
Sve je isto, ali i malo drugačije, kaže jedan od naših sagovornika, koji ne bi da mu se ime „povlači po novinama”, a koje, opet, poreznici i inspektori čitaju i mogu sutra da mu zakucaju na „otvorena vrata”. Zbog čega, pita, on ne bi davao robu na 50 dana svojim mušterijama kada su i njegovi rokovi plaćanja najvećim dobavljačima bar dva meseca, a ponekad i duži. On, istina, ček ne može više da odnese u banku da bi ga uz izvestan procenat diskonta unovčio pre vremena, ali može da ga drži kod sebe ili da ga u svakodnevnim plaćanjima dobavljačima troši kao i samu gotovinu pa kad dođe na naplatu – doći će. Svejedno kod koga. I toga, kaže on, ima.
Kod našeg anonimnog sagovornika ček se uredno popunjava sa datumom dospeća za 50 dana. On je juče već ispisivao datum valute – 3. mart 2006. Uz obavezno, iako po zakonu o čeku uopšte nije predviđeno, upisivanje broja lične karte i telefona.
U celoj ovoj priči za samog kupca u ovom, ali i u svim ostalim slučajevima, veoma je važno da se osigura od trenutne naplate čeka. Potrošačima ide naruku i sam Zakon o čeku. Taj propis zabranjuje izdavanje čeka bez datuma. Sve drugo, a to je dogovor prodavca i kupca – legalno je. Jer, sve dok je ček kod prodavca on nema nikakav uticaj na novčane tokove. Pravo je trgovca da na taj način kreditira kupca. Drugo je, međutim, pitanje da li je ček pogodan instrument za eskontovanje.
U NBS-u ističu da centralna banka nije zabranila upotrebu čeka kao sredstva bezgotovinskog plaćanja, već je samo naložila bankama da ne mogu da eskontuju čekove na duži rok.
Naš Zakon o čeku, za razliku od anglosaksonskog, kako objašnjava Rade Bačković, specijalni savetnik u Udruženju banaka Srbije, praktično obavezuje korisnika čeka i primaoca da prilikom kupovine robe napišu datum. To stoji već i u prvom članu tog propisa. Bez ispisanog datuma ček je neispravan. Kada trgovac primi ček tada može da ga naplati od banke u roku od osam dana, ako je mesto izdavanja i naplate u istom mestu. A ako su ta mesta različita, trgovac može naplatiti ček od banke u roku od 15 dana.
– Za ček, odnosno njegovu naplatu, garantuje banka koja ga je izdala, ukoliko su ispunjeni svi potrebni uslovi prema slovu zakona, a to znači da ima i upisan datum – kaže Bačković.
Kako navodi naš sagovornik, zakonom je propisana bezuslovna naredba da se plati naznačeni iznos korisnika čeka, zatim naziv onog koji treba da plati, a to je banka, mesto plaćanja, datum, dan i mesto izdavanja. Ček na kojem nema bilo kojeg od ovih elemenata ne smatra se validnim instrumentom plaćanja, odnosno – ne vredi. A to znači da je takav ček, koji primi trgovac, bezvredni papir.
Uprkos tome što su kreditne kartice ušle na „velika vrata” u našu zemlju, ček na poček će očito još funkcionisati. Uostalom taj „čarobni papir” i nije baš naš izum, jer odloženo plaćanje uz ček još postoji u Hrvatskoj, a koriste ga, kako kažu upućeni, i Italijani. Savremeni, plastični novac svakako da ima svoje prednosti, ali naš narod i dalje strahuje koliko će ih ta novotarija uvući duboko u dužničku „mrežu” iz koje neće lako izaći. Sa čekom je građanima i bez „visoke” matematike sve mnogo lakše – ispišu iznos i datum u svom čekovnom podsetniku i tačno znaju na čemu su. I najvažnije, kada će biti skinut potrošeni iznos sa tekućeg računa. Nije od manje važnosti ni činjenica da je ček jevtiniji kao instrument od kreditnih kartica, za koje, najčešće, treba imati i devizni depozit, a svakog meseca ili tromesečno valja plaćati bankama vođenje računa.
Firme:
Narodna banka Srbije Beograd
Jabuka TP a.d. Beograd - u stečajnom postupku
Ateks d.o.o. Beograd
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora