Rat u Ukrajini oboriće profit srpskih izvoznika i otežati put našoj robi - PKS priprema analizu uticaja sukoba na domaću privredu
Izvor: eKapija
Petak, 25.02.2022.
12:14
Petak, 25.02.2022.
12:14
Ilustracija (Foto: Milos Muller/shutterstock.com)
Privredna komora Srbije sinoć je najavila da će uspostaviti krizni štab i kol centar za pomoć srpskim privrednicima koji posluju sa Rusijom i Ukrajinom i kako je za eKapiju najavio Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize i internacionalizaciju PKS, taj informacioni kanal za privrednike trebalo bi da bude uspostavljen do kraja dana.
- Cilj kol centra je za početak da sve zvanične informacije koje imamo iz domaćih državnih i međunarodnih izvora, od Svetske trgovinske organizacije do evropskih komora i iskustava drugih zemalja, plasiramo putem tog portala, a svakako će PKS izaći i sa analizom koliki efekat će biti na privredu u slučaju uvođenja ili neuvođenja sankcija Rusiji od strane Srbije – rekao je Vesović za naš portal.
On je ocenio da će zbog situacije u Ukrajini na udaru biti svi izvozni sektori u Srbiji.
- Vrednost srpskog izvoza u Rusku Federaciju prošle godine je izneo gotovo milijardu dolara. 10% našeg izvoza su jabuke i u njemu učestvuje dosta velikih, ali i malih domaćih firmi. Pritom, od 10 najvećih izvoznika na rusko tržiše, devet je iz EU – podsetio je Vesović.
On je dodao da je prošlogodišnji izvoz u Ukrajinu vredeo 200 mil USD i da Srbija u tu zemlju izvozi mineralna i hemijska đubriva, pokrivače podova, gume, hartiju i karton, sirćetnu kiselinu.
- Ne verujem da će tu biti problema, osim ako ukrajinska privreda stane – kaže Vesović i dodaje da je u strukturi uvoza iz Ukrajine nama jako važan uvoz rude čelika, rude gvožđa i koncentrata.
Smanenje konkurentnosti i problem transporta
Prema njegovim rečima, može se očekivati poskupljenje i smanjenje konkurentnosti srpskih proizvoda na ruskom tržištu, uz neminovan pad izvoza.
- Najveći problem trenutno su veliki poremećaji finansijskih tokova i pada rublje u odnosu na evro, što smanjuje konkurentnost proizvoda koji se vezuju za evro, a naši izvozni proizvodi su vezani za evro, pa ako nešto košta 1.000 EUR i u to je ukalkulisan profit od 10% ili 5%, zbog promene kursa, u zavisnosti od toga kako su ugovoreni poslovi, imate ozbiljan problem da vam je cena nekonkurentna u odnosu na ruski proizvod ili onaj koji dolazi sa nekog trećeg tržišta van EU – pojašnjava Vesović.
Pročitajte još:
- Drugo, tu je i pitanje logistike i prevoza robe, šta se događa sa robom koja ne ide preko Poljske i Belorusije, nego preko Ukrajine i šta će se tu dalje dešavati. Sledi usporavanje transporta u najboljem slučaju, a postoji i mogućnost i da neke granice budu potpuno zatvorene. Potpuno je nepredvidivo šta će se događati u sledećih nedelju ili dve dana. Neko treba da pošalje kamion iz Srbije jer ima dogovorenu isporuku do kraja nedelje, da li će i kako stići, pod kojim uslovima, dok tamo stigne da li će se promeniti političke i vojne okolnosti, sve su to otvorena pitanja. A postoji roba koja svakodnevno ide i koja je i sada negde u putu – kaže Vesović.
Govoreći o sankcijama Rusiji, on podseća i da je Sporazum o slobodnoj trgovini važeći i da je to eventualno prilika za naše firme da nadomestimo u okolnostima sankcija ono za šta će rusko tržište biti uskraćeno, ali opet podseća i da su nam najveći izvoznici evropske kompanije koje proizvode u Srbiji.
- Tek danas ćemo čuti o kakvim ekonomskim, sistemskim sankcijama je reč, a verovatno će biti drastične, i u tom slučaju pitanje je i da li će evropske kompanije koje posluju kod nas imati mogućnost da izvoze odavde u Rusiju, ili će Rusija odgovoriti nekim kontramerama. U slučaju da mi ne uvedemo sankcije, možda će Rusija to i dalje da toleriše, ali je pitanje i da li će majke kompanije evropskih kompanija to dozvoliti nadalje. Mi smo dakle donekle vezani za stavove EU i evropskih kompanija koje ovde posluju, a sa druge strane, što se tiče Rusije, iako nemamo carine imamo promenu u kontekstu tamošnjeg tržišta – jabuke koje tamo izvozimo već su bile manje konkurentne u poslednih 4-5 godina, polako nam je padala konkurentnost, i izvezli bismo mnogo više poslednjih godina da je ruska ekonomija bila stabilna. A tek sada ne možete očekivati stabilan kurs u Rusiji – navodi Vesović za eKapiju.
Zaključuje da domaći privrednici mogu da očekuju komplikovaniji i skuplji izvoz i da će im se profiti smanjiti, čak i da ostanemo na liniji da ne uvodimo sankcije Rusiji.
Načini plaćanja kao najveća prepreka
I predsednik ITM grupe Toplica Spasojević očekuje probleme kao što su logistika i finansijske transakcije.
- Transportni putevi do Rusije su otežani, ide se preko Belorusije, Ukrajina je zatvorena. Transport je poskupeo i pre ratnih dejstava, a sada se ne zna ni koliko će koštati ni da li će uopšte biti moguć – navodi za eKapiju čelnik grupacije koja u Rusiju najviše izvozi smrznuto voće i povrće iz svoje hladnjače u Apatinu, a iz Ukrajine uvozi koks i čelik.
On ipak očekuje da se logistički problemi brzo reše, preko Belorusije.
- Naši privrednici će morati da traže dozvolu trećih zemalja da dođu do Belorusije, a ovi to mogu da zaustave, ali pretpostavljam da nama to neće biti problem jer mi u Rusiji izvozimo najviše hranu, a zabrana će verovatno biti stavljena na za izvoz tehnologija, na šta i ciljaju sankcijama. Način plaćanja će međutim biti veći problem, moraće ruske banke da razrade šemu kliringa – upozorava Spasojević.
On ne veruje da će nam ukoliko uvedemo sankcije Rusiji biti suspendovane povlastice koje donosi sporazum o slobodnoj trgovini.
- Biće možda pretnja time ali ne više od toga, jer smo mi ipak u nekoj sivoj zoni, jedna od retkih na koje Rusi mogu da se oslone u ovom momentu, s obzirom da na drugoj strani imaju toliko ozbiljnih neprijatelja.
- Mi kao grupacija ćemo sačekati da se stvari smire, u biznisu se uvek nađe kanal, to savetujem i drugim kompanijama, da ne šalju kamione u ratne zone, privreda kao i voda uvek nađe svoj put. Setite se 2014. i Krima, sankcije koje su tada uvedene još su na snazi, pa se posluje, a to je bilo relativno bezazleno u odnosu na ovo što se sad sprema – ocenjuje Spasojević za naš portal.
- Transportni putevi do Rusije su otežani, ide se preko Belorusije, Ukrajina je zatvorena. Transport je poskupeo i pre ratnih dejstava, a sada se ne zna ni koliko će koštati ni da li će uopšte biti moguć – navodi za eKapiju čelnik grupacije koja u Rusiju najviše izvozi smrznuto voće i povrće iz svoje hladnjače u Apatinu, a iz Ukrajine uvozi koks i čelik.
On ipak očekuje da se logistički problemi brzo reše, preko Belorusije.
- Naši privrednici će morati da traže dozvolu trećih zemalja da dođu do Belorusije, a ovi to mogu da zaustave, ali pretpostavljam da nama to neće biti problem jer mi u Rusiji izvozimo najviše hranu, a zabrana će verovatno biti stavljena na za izvoz tehnologija, na šta i ciljaju sankcijama. Način plaćanja će međutim biti veći problem, moraće ruske banke da razrade šemu kliringa – upozorava Spasojević.
On ne veruje da će nam ukoliko uvedemo sankcije Rusiji biti suspendovane povlastice koje donosi sporazum o slobodnoj trgovini.
- Biće možda pretnja time ali ne više od toga, jer smo mi ipak u nekoj sivoj zoni, jedna od retkih na koje Rusi mogu da se oslone u ovom momentu, s obzirom da na drugoj strani imaju toliko ozbiljnih neprijatelja.
- Mi kao grupacija ćemo sačekati da se stvari smire, u biznisu se uvek nađe kanal, to savetujem i drugim kompanijama, da ne šalju kamione u ratne zone, privreda kao i voda uvek nađe svoj put. Setite se 2014. i Krima, sankcije koje su tada uvedene još su na snazi, pa se posluje, a to je bilo relativno bezazleno u odnosu na ovo što se sad sprema – ocenjuje Spasojević za naš portal.
Šansa za pojedine sektore?
Dodaje da će i zapadne kompanije naći način da posluju sa Rusijom, preko trećih zemalja kao što se obično radi u uslovima sankcija.
- Nije ni nemačkoj privredi u interesu da to stane, npr, za Mercedes je drugo najveće tržište na svetu upravo Rusija i nemački privrednici se već bune oko tih sankcija. Pritom, nije nemoguće ni da mi budemo ta spona između Zapada i Rusije, mi to već radimo preko sporazuma o slobodnoj trgovini i zbog tradicionalno dobrih odnosa sa Rusijom. Rupe na ruskom tržištu nastale zbog sankcija prve će naravno da popunjavaju njihove firme, kao i do sada, ali će to sada biti teže, a druga opcija će biti zemlje koje neće da pristupe sankcijama a to ćemo verovatno biti mi. Dakle naše firme mogu da se uključe tu nekim transferom tehnologije, kao što smo radili tokom 70-ih i 80-ih godina, kada je IBM prodavao Rusima tehnologiju preko nas, a celu šemu su tada napravili upravo sami Amerikanci – kaže Spasojević.
Dodaje da je sada naša šansa domaća pamet, naročito u oblastima tehnološkh procesa za poljoprivredu i IT-ja i hardvera.
Branislava Petrović
- Nije ni nemačkoj privredi u interesu da to stane, npr, za Mercedes je drugo najveće tržište na svetu upravo Rusija i nemački privrednici se već bune oko tih sankcija. Pritom, nije nemoguće ni da mi budemo ta spona između Zapada i Rusije, mi to već radimo preko sporazuma o slobodnoj trgovini i zbog tradicionalno dobrih odnosa sa Rusijom. Rupe na ruskom tržištu nastale zbog sankcija prve će naravno da popunjavaju njihove firme, kao i do sada, ali će to sada biti teže, a druga opcija će biti zemlje koje neće da pristupe sankcijama a to ćemo verovatno biti mi. Dakle naše firme mogu da se uključe tu nekim transferom tehnologije, kao što smo radili tokom 70-ih i 80-ih godina, kada je IBM prodavao Rusima tehnologiju preko nas, a celu šemu su tada napravili upravo sami Amerikanci – kaže Spasojević.
Dodaje da je sada naša šansa domaća pamet, naročito u oblastima tehnološkh procesa za poljoprivredu i IT-ja i hardvera.
Branislava Petrović
Tagovi:
PKS
ITM grupa
Mihailo Vesović
Toplica Spasojević
rat u Ukrajini
srpski izvoznici
profit
snabdevanje
logistika
transport
tenologije u poljoprivredi
IT
hardver
kol centar PKS
Komentari
Vaš komentar
Tema u žiži: Ukrajina
Vidi sve
Pogledajte i ostale tekstove iz ove Teme u žiži
25.03.2022. | Industrija
Smederevska železara će posle povećanja kvota moći kvartalno da izveze 30.000 tona čelika više
25.03.2022. | Industrija
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora

