Posle dva meseca cene nafte konačno u padu

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50%, od početka ove godine cene su nafte skočile dodatnih 20%.

Cena barela na londonskom tržištu pala je prošle nedelje oko jedan posto, na 93,54 USD, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,2% – na 91,07 USD.

Prošlog ponedeljka cijene "crnog zlata" dosegle su nove najviše nivoe od kraja 2014. godine, ali narednih dana su popustile i zabeležile prvi pad u poslednjih devet nedelja.

U fokusu ulagača bili su ukrajinska kriza i pregovori između SAD-a i Irana o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine jer bi dogovor mogao uključiti i postepeno ukidanje sankcija na izvoz iranske nafte, što bi ublažilo problem nedovoljne opskrbe na svjetskom tržištu.

Nada da bi se iranski bareli mogli vratiti na tržište u većem broju zasenila je napetosti oko Ukrajine i zapadne pretnje Rusiji sankcijama ako napadne susjednu zemlju.

Moskva uporno odbacuje tvrdnje da priprema napad na Ukrajinu, ali trgovci strahuju od sankcija jer bi mogle uključivati i rusku naftu, što bi dovelo do poremećaja u snabdevanju Evrope energentima iz Rusije.

- Puno se priča o ratu i sukobima, ali sve te priče i dalje nisu uvjerljive trgovcima. Možda zato premija na geopolitički rizik počinje da se smanjuje - kaže Stephen Brennock iz PVM Oil-a.

Analitičari, ipak, upozoravaju da obrisi dogovora o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma skiciraju više etapa i koraka, a prva, prema navodima diplomata, ne uključuje ukidanje sankcija na iransku naftu. Zato su male šanse da će se iranska nafta vratiti na tržište u bliskoj budućnosti, smatraju analitičari.

- Zalihe će stoga verovatno još dosta dugo biti znatno ispod dugoročnog proseka - smatra Carsten Fritsch iz Commerzbanka.

Ali rast cena nafte ograničava povećana proizvodnja u SAD-u. U petak je firma Baker Hughes izvestila da je broj aktivnih bušotinskih postrojenja prošle nedelje porastao za četiri, na njih ukupno 520, što je najveći broj aktivnih postrojenja još od aprila 2020. godine. To znači da se u idućem periodu može očekivati povećanje proizvodnje.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50%, od početka ove godine cene su nafte skočile dodatnih 20%.

Neki analitičari smatraju da bi zbog jačanja potražnje, a nedovoljne ponude cena barela uskoro mogla dosegnuti nivo od 100 USD.

Drugi analitičari smatraju da bi uskoro mogao biti prekinut trend rasta cena jer se očekuje povećanje kamatnih stopa centralnih banaka kako bi se suzbila visoka inflacija, što bi moglo usporiti rast privreda, a time i potražnje za naftom.

Tako je, na primer, u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču nafte, inflacija dosegla 7,5%, najviši nivo u 40 godina. Stoga se očekuje da će američka centralna banka uskoro agresivno povećati ključne kamatne stope, koje bi do kraja godine mogle premašiti i jedan posto, dok se sada kreću blago iznad nule.

Commerzbank

Baker Hughes

Carsten Fritsch

nafta

cene

barel

pad

berze