NavMenu

Rekordna inflacija u evrozoni

Izvor: Radio Slobodna Evropa Četvrtak, 03.02.2022. 09:15
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/moerschy)Ilustracija
Inflacija u evrozoni rekordno je skočila u januaru, kako su pokazali zvanični podaci u sredu, 2. februara, dodajući pritisak na Centralnu evropsku banku (ECB) pred sastanak o monetarnim politikama koji se planira u prvoj nedelji februara.

Inflacija je dostigla 5,1% prošlog meseca, prvi put od kada agencija Eurostat prikuplja podatke od 1997.

Evropska centralna banka, zadužena za monetarnu politiku evra, planira da inflacija srednjoročno bude 2%.

Odbor ECB-a se sastaje u četvrtak, a posmatrači očekuju da će se ECB držati svojih trenutnih stopa, koje su najniže u istoriji nakon pandemije izazvane korona virusom, uprkos inflatornom pritisku.

Svako pooštravanje moglo bi da ugrozi ekonomski oporavak i optereti zadužene kompanije i vlade.


- Podaci januarske inflacije podržavaju naš stav da će ECB uskoro predvideti da će inflacija biti ciljana u srednjoročnom periodu - rekla je kompanija Capital Economics u odgovoru na najnovije podatke.

- U skladu s tim, mislimo da će kreatori politike ove godine u potpunosti okončati neto kupovinu imovine i pripremiti se za početak podizanja kamatnih stopa početkom 2023, ako ne i pre - navodi se.

Šefica ECB, Kristin Lagard (Christine Lagarde) insistirala je na tome da je pritisak inflacije "tranzicioni" i da bi trebao da se olakša tokom godine. Ona kaže da je iznenadni oporavak ekonimije od ograničenja uvedenih zbog COVID-19 uzrokovalo nagli rast cena energije.

Inflacija je već u decembru dosegla rekordnih 5%.


Porast cena energenata

Energenti su zebeležili skok od 28,6% inflacije u evrozone tokom januara, navodi Eurostat.

Zabelžen je porast od decembra, kada je prikazano 25,9% ukupnog skoka cena.

Hrana, alkohol i duvan zabeležili su 3,6%, takođe porast tokom proteklog meseca, dok su usluge porasle za 2,4%.

Inflacija počinje da izaziva nervozu u evrozoni dok se druge ekonomije širom sveta suočavaju sa ograničenim snabdevanjem i iznenadnom potražnjom za energentima dok privreda pokušava da se vrati u prepandemijsko stanje.

Evropska unija (EU) se takođe suočava s drugim varijablama koje opterećuju njeno energetsko tržište.

Kratkoročno, napetosti s Rusijom, glavnim dobavljačem EU prirodnim gasom, rastu oko Ukrajine.

Dugoročno gledano, postoji tranzicija bloka prema budućnosti bez ugljenika koja će zahtevati prelazak s izvora fosilnih goriva na obnovljive izvore.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.