Početna

Vesti

Bečki ekonomski instut smanjio prognozu rasta ekonomije BiH na 2,5%

Izvor: Tanjug

Četvrtak, 27.01.2022.

16:39

Komentari

Podeli

Ilustracija (Foto: Ralf Kleemann/shutterstock.com)

Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WiiW) ocenio je danas da će privredni rast 23 zemlje srednje, istočne i jugoistočne Evrope u 2022. godini iznositi 3,2%, a da se pad u odnosu na prošlu godinu uglavnom može pripisati slabijim prognozama za dvije najveće privrede regiona - Rusiju i Tursku.

Osim Rusije i Turske, prognoza je smanjena za Bosnu i Hercegovinu, na 2,5% i za Slovačku, na 3%.

Institut u najnovijoj zimskoj prognozi za 2022. godinu i za Srbiju, sa 4,9%, predviđa nešto niži rast nego 2021. godine, ali ipak jedan od najvećih u regionu i nešto bolji od procijenjenih 4,6% u posljednjoj jesenjoj prognozi.

Prognozirani prosječni ekonomski rast cijelog regiona CESEE od 3,2% predstavlja pad u odnosu na prošlogodišnjih 5,7%, čemu najviše doprinose slabe prognoze za Rusiju od 2% i Tursku od 3,5%.

Privredni rast će, kako se ocjenjuje i dalje ostati relativno snažan u zemljama Višegradske grupe, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj, za koje institut u 2022. previđa rast od 4,6%, a u 2023. godini od 4,4%.

Ocjenjuje se i da će ekonomske posledice pandemije koronavirusa ostati ograničene, iako je broj zaraženih u mnogim zemljama istočne Evrope i dalje dramatičan. Međutim, u tim zemljama niska stopa vakcinacije i relativno stara populacija uprkos blažem omikron soju i dalje predstavljaju rizik za konjukturu.

- U slučaju Rusije, perspektivu mute nove ekonomske sankcije SAD u slučaju oružanog sukoba u Ukrajini i davno poznate strukturne slabosti - izjavio je zamenik direktora WiiW i glavni autor zimske prognoze Ričard Griveson.

U Turskoj je, kako je pojasnio, sa kolapsom turske lire ujedno kolabirao i privredni bum kroz koji je ta zemlja prolazila proteklih godina, a veoma velika inflacija ograničava i mogućnosti privrednog rasta zemlje.

U odnosu na jesenju prognozu, institut je vrlo malo korigovao svoja predviđanja za region srednje, istočne i jugoistočne Evrope za 2022. i 2023. godinu. Tako u ovoj godini malo popravlja prognozu za Bugarsku na 3,8%, za Češku 4,0 odsto, Srbiju 4,9% i za Sjevernu Makedoniju na 3,5%.

WiiW smatra da su u 2023. godini za Rusiju izgledi još gori, i da će njena privreda gotovo stati i imati rast od 1,5%. U tu su projekciju, kako se navodi, već uračunate i posljedice mogućeg konflikta oko Ukrajine, ali ne i većeg oružanog sukoba.

- U našim prognozama polazimo od eskalacije između Rusije i Zapada i daljeg međusobnog uvođenja ekonomskih sankcija. Ona će pogoditi obje strane, ali ne bi trebalo da zaustave ukupan ekonomski oporavak u istočnoj Evropi - rekao je Griveson.

On je dodao da je Rusija od 2014. godine "dijelom imunizovala" svoju privredu na nove sankcije i da će većinu moći da podnese.

Griveson je pojasnio i da je Rusija konzervatinom monetarnom i fiskalnom politikom stvorile devizne rezerve koje ukupno iznose 603 mlrd USD. Te bruto devizne rezerve, uključujući i zlatne rezerve čine, prema njegovim riječima, 40% ruskog BDP, a inostrano zaduženje je nisko.

Eventualni okršaj sa Rusijom teže bi pogodio Evropsku uniju.

- Ako bi starno došlo do oružanog sukova, inače visoke cijene gasa i nafte bi dodatno vrtoglavo skočile i dalje podgrijale inflaciju - ocijenio je stručnjak WiiW.

A upravo visoka inflacija, prema ocjeni Grivesona, predstavlja veći rizik za privredni oporavak regiona, od eventualnog sukoba sa Rusijom ili pandemije.

Poskupljenja su sve veća u regionu CESEE, gdje izdaci za energente i narmirnice čine znatno veći udio u ukupnim izdacima nego u zapadnoj Evropi. Zbog toga su neke vlade, dijelom izbog političke stabilnosti, probjegle zamrzavanju pojedinih cijena, kao na primer u Mađarskoj, Srbiji, i Sjevernoj Makedoniji, dok se u Poljskoj i Rumuniji raspravlja o toj mjeri, rekao je Griveson.

Institut polazi od toga da će prosječna inflacija u regionu 2022. godine iznositi 10,3%, posle prošlogodišnje od 8,7%, a u Turskoj čak 26,2%.

Inflacija će ostati relativno visoka još najmanje nekoliko mjeseci, smatra Griveson, dodajući da je najvažnije pitanje da li će ona dovesti to trajnijeg rasta plata.

- Ako to bude slučaj, predstoji nam duži period inflacjije, koja će biti znatno viša od one koju je većina država istočne Evrope registrovala od 2008. godine - rekao je Griveson, koji ipak vjeruje da je naizvjesniji scenario da će poskupljenja do sredine godine oslabiti.

Tagovi:

Bečki institut za međunarodne ekonomske studije

Komentari

Vaš komentar

Naš izbor

Inflacija u BiH sa 14 pada na 6%? Finansije

SET 2023: Kako se nositi sa visokim cenama električne energije u regionu? Energija, Industrija

Cena kvadrata u Budvi - Koliko košta nekretnina u omiljenom crnogorskom letovalištu? Građevina

Bečki ekonomski institut povećao prognozu rasta srpske ekonomije na 4,9% Vesti

EBRD prognozira nastavak rasta crnogorske ekonomije Finansije

U Crnoj Gori kreće kampanja Stop inflaciji - Pogledajte listu proizvoda koje od sutra možete kupovati po sniženim cenama Vesti

CONFIDA Srbija: Digitalna imovina postaje sve popularnija, šta to znači za poreske obveznike? Finansije, IT, Telekomunikacije

Pandemija prepolovila strane investicije - Na Zapadnom Balkanu samo mali pad Vesti

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.

Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu

Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.

Bečki ekonomski instut smanjio prognozu rasta ekonomije BiH na 2,5%

Naš izbor

Rubrike za dalje čitanje