Zdrava hrana kao imperativ - Retrospektiva 2021, investicije u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije u BiH

Godine pred nama, čini se, biće sve više u znaku organske poljoprivrede. Iako podsticajna politika u oba entiteta i nije baš na zavidnom nivou, građani BiH ipak imaju hrabrosti da se upuste u ulaganje u ovu oblasti i tržištu ponude domaće proizvode, kako ne bismo kupovali luk sa Madagaskara ili Novog Zelanda. Takvog uvoza biće i dalje, jer nismo u prilici radikalno mijenjati strukturu, ali ne prestajemo se pitati kako je moguće da jedemo namirnice iz tako dalekih tržišta, a mi imamo sve preduslove za uzgoj?

Često ćete čuti kako stočarstvo gubi na popularnosti, jer ni država ne pomaže da se ono održi, a stočarstvo povlači za sobom i razvoj ostalih podgrana. Uprkos tome, svjedoci smo da domaće farme ipak uspjevaju, uz borbu, naći put do svojih kupaca. Ne treba ponavljati da će u budućnosti zdrava hrana biti imperativ, i da će se posebno cijeniti. To zna i regionalno poznati slovenački preduzetnik Samo Login, koji je nedavno u intervjuu eKapiji pojasnio zašto se poslije IT-ja, odlučio uložiti u zdravu hranu na teritoriji Vojvodine. Sličan put onome koji je i Bil Gejts sebi napravio.

Definisali su se budžeti za poljoprivredu u 2022. godini na nivou entiteta, a posljedice pandemije i te kako se osjete - sve je poskupjelo, najviše mineralna đubriva. Više nego ikad nužna je sinergija države i poljoprivrednika.

Iako neke vijesti znaju da obeshrabre, ne treba biti pesimist, jer i kako pokazuje naša retrospektiva investicija u POLJOPRIVREDU I PREHRAMBENU INDUSTRIJU 2021. godine, uvijek ima dobrih ideja za ulaganje i hrabrsoti da se one pokrenu.

Krenimo redom.

Lidersku poziciju zauzela je naša priča o Zemljoradničkoj zadruzi (ZZ) Livač iz Aleksandrovca i njena regionalna prepoznatljivost - proizvodnja sira trapista, po francuskoj recepturi, a koja je izmještena iz samostana Marija Zvijezda kod Banjaluke.

Trapist zadruge Livač dobio je najveća priznanja na svim sajamskim manifestacijama na kojima se pojavio, a oni ciljaju da mjesečno proizvedu pet tona tog sira.

Na 150 hektara zemljišta proizvode i žitarice, kukuruznu silažu, sijeno i stočni grašak, a sve radi ishrane stoke.

Interesantno je i to što su počeli i proizvodnju trapističkog piva.

Na drugom mjestu je čaplinska Lasta, a u čiju je obnovu vlasnik Violete Petar Ćorluka uložio više od 10 mil EUR. U Lasti se sada radi punom parom. Nova moderna oprema iz Italije, Njemačke i Švajcarske je montirana i već je obavljena testna proizvodnja. Planirano je da Lasta proizvodnju počne u prvim mjesecima ove godine.

Za početak će tržištu biti ponuđeni standardni Lastini prepoznatljivi proizvodi – štrudla, čajni kolutići, Linđo, vafli i slično..

Pažnju čitalaca privukla je i najava da bi Neoplanta mogla otvoriti pogone u RS, što je ideja proistekla tokom konfenrencije o investicionim potencijalima RS. Ova trećeplasirana priča prvo je započela najavom da bi Bijeljina trebalo da bude lokacija Neoplantinog pogona, a kasnije je rečeno da žele doći u Gradišku. Ostaje da vidimo da li će biti nekijh konkretnih aktivnosti u 2022. godini.

Četvrto mjesto pripalo je farmi magaraca iz Zavidovića, koja trasira svoj puta ka ruralnom i zdravstvenom turizmu. Osim proizvodnje mlijeka i prirodne kozmetike uložili su i u gradnju restorana, laboratorije za izradu kozmetike i pakovanje mlijeka, stambenog dijela i dijela za goste, odnosno sobe za izdavanje.

- Već smo imali slučajeve kupaca koji su iznajmljivali aprtman u Zavidovićima kako bi svako jutro pili svježe, toplo magareće mlijeko, a sve zbog prevencije određenih zdrastvenih tegoba. U tome smo vidjeli šansu i težimo ka tome da je realizujemo - ponosno je rekao eKapiji vlasnik farme Alen Jusupović.

Još jedna farma bila je interesanta našim čitaocima pa je dospjela na petu poziciju. Riječ je o farmi Milo Selo, na čijih je 25 ha lukavačka firma Imel pokrenula organsku proizvodnju.

Osim kvalitetnog kozjeg mlijeka nude i kozje sireve, sirutku i jogurt. Uz kozarstvo bavimo se i plasteničkom proizvodnjom povrća i uzgojem autohtonog voća. U ponudi možete pronaći i prerađevine od voća i povrća, čajeve, prirodnu kozmetiku i pčelinje proizvode.

Farma Milo Selo aktivno radi i na razvoju agroturizma. Prirodne ljepote, svjež vazduh, prirodni izvori vode, životinje, idealni su za odmor od gradske buke.

- Našim posjetiocima su na raspolaganju šadrvani, sportski tereni za rekreaciju, bicikla, sadržaj za djecu, šetnja u prirodi… U narednom periodu planirano je i obogaćivanje sadržaja izletišta Milo Selo i proširenje dječijeg igrališta - navodi Džambić.

Ovo je dio investicija sa naše liste, a cjelokupnu retrospektivu investicija u POLJOPRIVREDU I PREHRAMBENU INDUSTRIJU pogledajte na ovom linku.