Za osnivanje crnogorskog Kreditno-garantnog fonda 10,4 mil EUR - Očekuje se da će u narednih pet godina podržati nacionalnu ekonomiju sa 220 miliona

Vlada je na posljednjoj sjednici donijela zaključak o osnivanju Kreditno-garantnog fonda (KGF), za čiji će se osnovni i obrtni kapital, odnosno budžet u 2022. godini - kada bude osnovan - izdvojiti 10,4 mil EUR.

Osnivanje ove institucije rezultat je polugodišnjih aktivnosti Vlade i saradnje sa Evropskom bankom za rekonstrukciju i razvoj i Evropskom unijom, koji su kao vid podrške za mala i srednja preduzeća u našoj zemlji namijenili jedan od grantova pretpristupne pomoći IPA.

Naime, projekat "Unapređenje preduzetništva kroz naprednu savjetodavnu podršku i informacione servise" krajem juna ove godine "izrodio" je 1,75 mil EUR zajedničkih ulaganja EU i Vlade, od čega je 1,4 miliona predviđeno za realizaciju zajedničkih aktivnosti EBRD i Ministarstvo ekonomskog razvoja u dijelu pomoći mikro, malim i srednjim preduzećima. Može se zaključiti da je to bio uvod u osnivanje nove finansijske institucije koja bi - prema projekcijama Vlade - trebalo u narednih pet godina da pomogne u obezbjeđivanju kredita vrijednih 220 mil EUR.

Kao razlog za osnivanje još jedne državne finansijske institucije - pored Investiciono-razvojnog fonda - navodi se visok procenat od 99,8% ukupnom broju firmi, odnosno 37.200 mikro, malih i srednjih preduzeća sa sjedištem u Crnoj Gori.

- Sklonost banaka ka riziku da nastave i povećaju kreditiranje MMSP-a nakon pandemije kovid-19 je ograničena, pozivajući na Vladine podsticaje za kreiranje mogućnosti kreditiranja. Iako Vlada može podsticati finansiranje MMSP kroz postojeće aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama, nastoji se uspostaviti dugoročni finansijski instrument u obliku KGF-a, koji će stimulisati fazu oporavka i koristiti kao instrument adekvatnog ublažavnja za sve potencijalne probleme u budućnosti izazvane ekonomskim šokovima - ističe se u dokumentu Vlade, te dodaje da je KGF "osmišljen kao stabilna, nezavisna i održiva istitucija".

Pojednostavljeno, Vlada će umjesto različitog vida pomoći i podsticaja iz budžeta, obezbjeđivati kredite kod banaka za koje MMSP ne mogu da garantuju otplatu. Ali, nakon dugoročnih posljedica pandemije kovid-19 u našoj zemlji, a i mnogo šire, teško se sada može govoriti o sigurnim vraćanjima dugova bilo kojeg iznosa.

- Projekcija je da će svaka nova investicija od 20.000 EUR značiti otvaranje novog radnog mjesta - što bi značilo da će za pet godina ovim novcem biti kreirano 11.000 novih radnih mjesta.

Prema Vladinim zvaničnicima, sedam komercijalnih banaka, dvije lizing, tri mikrofinansijske institucije i Centralna banka Crne Gore saglasne su da će se osnivanjem KGF "prevazići prepreke i stimulisati kreditiranje širokog spektra", te se nadaju da će njihovim osnivanjem proširiti bazu klijenata.

- Finansijske institucije očekuju najveću podršku KGF za finansiranje klijenata koji nemaju dovoljno sredstava obezbjeđenja, imaju ograničenu kreditnu istoriju, startapove, preduzeća u vlasništvu žena i projekte u poljoprivredi, IT i drugim oblastima inovacija - konstatuje se u Vladinom dokumentu.

Predstoji usvajanje predloga već pripremljenog Zakona o osnivanju KGF, nakon čega će biti i formalno osnovana ova kompanija. S obzirom na to da 70 predloga zakona već čeka poslanike, a da će naredna sjednica početi 12. novembra, vjerovatno će se taj dokument naći na dnevnom redu naredne godine.

Za cijeli ovaj posao ministra eknomskog razvoja Jakova Milatovića i ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića konsultovali su odabrani savjetnici firme Crimson Capital Corporation (čije je jedno od sjedišta u Atlanti u SAD, a još dva se nalaze u Skoplju i Prištini). Njih dvojica će takođe, prema zaduženjima koja je potpisao premijer Zdravko Krivokapić, imati zadatak da što prije potpišu ugovor o grantu sa EBRD-om i ovom konsultantskom grupom.