Mladi stručnjaci osmislili pametnu staklenu baštu koja rešava problem nedostatka radne snage
Ilustracija (Foto: Alf Ribeiro/shutterstock.com)
Nedostatak vremena koje bi posvetio baštovanstvu, kao i predavanja profesora Gorana Markovića sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, inspirisali su Pavlovića da razmišlja u pravcu razvoja sopstvenih inovacija. Kako se i ranije bavio poljoprivredom, zbog čega je došao na ideju da spoji dve svoje najveće ljubavi - tehnologiju i baštovanstvo, tako je nastala koncepcija pametne staklene bašte koja funkcioniše po principu unapred definisanog programa navodnjavanja i prihranjivanja povrća.
Mozak pametne staklene bašte čini elektronski sistem
Prototip pametne staklene bašte se može podeliti na dve celine: konstrukcija i elektronsko-senzorski sistem. U konstrukcioni deo sistema spadaju sama čelično-staklena konstrukcija staklenika, platforma i cisterne za navodnjavanje i prehranjivanje, kao i cevi kroz koje prolaze voda i hranljive materije.
Konstrukcija je pravljena na način koji omogućava relokaciju staklenika i laku regulaciju temperature, vlažnosti vazduha i svetlosti u bašti, dok druga celinu pametnog staklenika čini jedinstveni elektronsko-senzorski sistem koji se može opisati kao mozak i nervni sistem staklenika. Prototip pametnog staklenika pored zaštite koju pruža od vremenskih nepogoda, takođe pruža i značajno bolje temperaturne uslove koji omogućavaju proizvođaču da produži period u kome biljke donose plodove. Ovaj pametni staklenik omogućava čak i termoregulaciju u najtoplijim mesecima u godini korišćenjem automatizovanih prozora i zasene.
- Senzori sakupljaju podatke o relevantnim parametrima kao što su temperatura, vlažnost zemljišta, vlažnost vazduha i tako dalje. Kontroler sistema upravlja procesima u stakleniku na osnovu pokazivanja senzora i definisanog plana navodnjavanja i prihranjivanja povrća. Aktuatori kao što su elektromotori, elektroventili i pumpe služe da procese koje kontroler inicira sprovedu u delo - ističe sagovornik Agrokluba i dodaje da korisnici mogu sami da odaberu funkcionalnosti koje su im potrebne i sistem će biti izveden u skladu sa njihovim potrebama.
Staklena bašta takođe komunicira i sa menadžment platformom smeštenom na cloud-u čime omogućava njegovom vlasniku uvid u status sistema u svakom momentu.
Pavlović i ostali članovi tima su za razvoj svog prototipa pametnog staklenika uložili izuzetne napore i volju, a od ideje do realizacije im je kako kaže, bilo potrebno 18 meseci.
- Prvi izazov u realiziciji ovog sistema je bio usavršavanje znanja programskih jezika potrebnih za povezivanje staklenika na internet platformu. Sledeći izazov je bio osmišljavanje i pravljenje funkcionalne montažno-demontažne konstrukcije same staklene bašte. A najveći izazov je bio vezan za elektronski sistem koji upravlja pametnom staklenom baštom. Bilo je potrebno dosta vremena i truda kako bi se odabrali najbolji senzori i aktuatori i kako bi se sistem doveo do optimalnog i stabilnog stanja - kaže.
Prvi paradajz već proizveden
Uloženi trud se svakako isplatio, jer je proteklih nekoliko meseci u pametnom stakleniku proizveden prvi paradajz. Prva sezona u kojoj je bašta funkcionisala autonomno u periodu od nekoliko meseci pokazala je značajne rezultate, te je za paradajz koji je posađen u aprilu, preostalo još jedno branje u jesen.
- Jedini fizički posao koji smo imali u toku sezone se svodio na branje paradajza, čupkanje takozvanih zaperaka i skraćivanje stabljika paradajza na dva metra visine kada krenu da rastu preko te granice - napominje Pavlović.
Kao najveću prednost ovakvog načina proizvodnje, sagovornik portala izdvaja mogućnost gajenja i proizvodnje ukusnog i kvalitetnog povrća uz male količine uloženog vremena. Proizvodnja koja bi bila dostupna svima, pomogla bi i velikim proizvođačima povrća, kao i običnim ljudima koji bi želeli da imaju svoje zdrave i proverene useve.
Zellenio sistemi rešavaju probleme nedostatka radne snage, nedostatka slobodnog vremena i povećavaju produktivnost. Iako je prototip prvenstveno namenjen gajenju povrća koje ima nadzemne plodove, Nemanja i ostali članovi tima već rade na razvoju automatizacije voćarske proizvodnje, koja bi pored proizvodnje povrća, takođe omogućila i gajenje nekih voćnih vrsta.
Pametna bašta i u urbanim uslovima
Potencijal za pametni koncept proizvodnje povrća, Pavlović vidi kako u ruralnim tako i u urbanim uslovima. Tu bi pametna bašta donela iste benefite kao i u ruralnim, a to je poboljšanje rodnosti useva i značajno umanjenje obaveza i dodaje još kako je do sada naišao na pozitivne komentare i podršku.
- Jedna od misija našeg startapa je da se povezivanjem poljoprivrede na internet ponovo oživi kultura samostalnog gajenja hrane. Sve privredne grane postaju "pametne" i postaju deo internet porodice. Smatramo da je red sada došao na poljoprivredu i trudićemo se da budemo jedni od lidera u uvođenju poljoprivrede u budućnost - zaključuje ovaj mladi inženjer.
Info sa lokala:
Pančevo
Tagovi:
Zelenilo
Nemanja Pavlović
Goran Marković
pametna staklenička proizvodnja
pametna staklena bašta
pametni staklenik
staklena bašta
baštovanstvo
paradajz
pametna bašta
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora