NavMenu

Da li Nemačka može izaći iz krize? - Inflacija i nedostatak radne snage ugrožavaju životni standard

Izvor: Tanjug Četvrtak, 14.10.2021. 11:47
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: NicoElNino/shutterstock.com)Ilustracija
Korona pandemija i dalje oblikuje ekonomsku situaciju u Nemačkoj, zbog čega su instituti za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena i IWH iz Halea smanjili prognozu privrednog rasta zemlje za ovu godinu sa 3,7 na 2,4%, a za narednu predviđaju rast od 4,8%.

Ne treba očekivati u kratkom roku potpunu normalizaciju aktivnosti koje zavise od intenzivnih kontakata, a pored toga, uska grla u snabdevanju još uvek ometaju proizvodnju, konstatuje se u danas objavljenom jesenjem izveštaju tih instituta.

Nemačka ekonomija će dostići normalnu iskorišćenost kapaciteta tokom 2022. godine, navodi IFO u svom saopštenju.

- Nakon što su novi talasi infekcija odložili oporavak tokom 2020/21. godine, bruto domaći proizvod je počeo da beleži znatan rast proletos posle smirivanja epidemije. Međutim, uska grla u snabdevanju intermedijarnim proizvodima sputavaju aktivnost u proizvodnom sektoru - dodaje se dalje.

Kao rezultat toga, kako se napominje, raste samo industrija usluga fokusirana na privatne potrošače.

Prema proceni instituta, usporavanje oporavaka će se nastaviti tokom zime 2021/22, jer će aktivnosti u sektoru usluga i dalje biti ispod nivoa koji je uobičajen u zimskom periodu, čak i ako nivo infekcija bude nizak. Uz to, aktuelni poremećaji u lancima snabdevanja nastaviće da opterećuju proizvodnu industriju.

Za narednu godinu, instituti pretpostavljaju da će se negativni efekti pandemije i uskih grla u snabdevanju postepeno prevazići, te da će se, shodno tome, ponovo uspostaviti normalno korišćenje kapaciteta.

- Sve u svemu, predviđa se da će BDP porasti za 2,4 posto 2021. godine i za 4,8 odsto 2022 - kaže Oliver Holtemoler, potpredsednik Instituta za ekonomska istraživanja u Haleu.

Instituti procenjuju da će inflacija u Nemačkoj porasti za 3,0%u tekućoj godini i za 2,5% u 2022. Deficit budžeta će se, smatraju, verovatno smanjiti sa 4,9% BDP-a u ovoj godini na 2,1% u narednoj.

S obzirom na snažno povećanje nominalnog BDP-a, očekuju da će udeo državnog duga u BDP-u pasti sa 71% u 2021. na 67% dogodine.

Ekonomske posledice korona krize će se postepeno prevazići s povratkom na normalan nivo korišćenja kapaciteta.

- Međutim, izazovi klimatskih promena i nazirući niži ekonomski rast u budućnosti zbog smanjenja radne snage redukovaće mogućnosti potrošnje - rekao je Holtemoler.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.