Da li Nemačka može izaći iz krize? - Inflacija i nedostatak radne snage ugrožavaju životni standard
Izvor: Tanjug
Četvrtak, 14.10.2021.
11:47
Četvrtak, 14.10.2021.
11:47
Ilustracija (Foto: NicoElNino/shutterstock.com)
Ne treba očekivati u kratkom roku potpunu normalizaciju aktivnosti koje zavise od intenzivnih kontakata, a pored toga, uska grla u snabdevanju još uvek ometaju proizvodnju, konstatuje se u danas objavljenom jesenjem izveštaju tih instituta.
Nemačka ekonomija će dostići normalnu iskorišćenost kapaciteta tokom 2022. godine, navodi IFO u svom saopštenju.
- Nakon što su novi talasi infekcija odložili oporavak tokom 2020/21. godine, bruto domaći proizvod je počeo da beleži znatan rast proletos posle smirivanja epidemije. Međutim, uska grla u snabdevanju intermedijarnim proizvodima sputavaju aktivnost u proizvodnom sektoru - dodaje se dalje.
Kao rezultat toga, kako se napominje, raste samo industrija usluga fokusirana na privatne potrošače.
Prema proceni instituta, usporavanje oporavaka će se nastaviti tokom zime 2021/22, jer će aktivnosti u sektoru usluga i dalje biti ispod nivoa koji je uobičajen u zimskom periodu, čak i ako nivo infekcija bude nizak. Uz to, aktuelni poremećaji u lancima snabdevanja nastaviće da opterećuju proizvodnu industriju.
Za narednu godinu, instituti pretpostavljaju da će se negativni efekti pandemije i uskih grla u snabdevanju postepeno prevazići, te da će se, shodno tome, ponovo uspostaviti normalno korišćenje kapaciteta.
- Sve u svemu, predviđa se da će BDP porasti za 2,4 posto 2021. godine i za 4,8 odsto 2022 - kaže Oliver Holtemoler, potpredsednik Instituta za ekonomska istraživanja u Haleu.
Instituti procenjuju da će inflacija u Nemačkoj porasti za 3,0%u tekućoj godini i za 2,5% u 2022. Deficit budžeta će se, smatraju, verovatno smanjiti sa 4,9% BDP-a u ovoj godini na 2,1% u narednoj.
S obzirom na snažno povećanje nominalnog BDP-a, očekuju da će udeo državnog duga u BDP-u pasti sa 71% u 2021. na 67% dogodine.
Ekonomske posledice korona krize će se postepeno prevazići s povratkom na normalan nivo korišćenja kapaciteta.
- Međutim, izazovi klimatskih promena i nazirući niži ekonomski rast u budućnosti zbog smanjenja radne snage redukovaće mogućnosti potrošnje - rekao je Holtemoler.
Tagovi:
IFO
IWH
Oliver Holtemoler
Minhen
Hale
ekonomija
inflacija
potrošnja
pandemija
korona virus
koronavirus
virus korona
javni dug
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora