Ponovo otvoreni pregovori o izgradnji autoputa od Glamočana do Mrkonjić Grada - Projekat vredan oko 600 mil EUR rešenje čeka već sedam godina

Premijer RS Radovan Višković tokom prošle nedelje razgovarao je u Banjaluci sa predstavnicima kineske kompanije Sinohydro o saradnji u projektima izgradnje i modernizacije putne infrastrukture u Srpskoj.

Poseban akcenat tokom tog sastanka bio je na projektu izgradnje autoputa od Glamočana do Mrkonjić Grada, za šta je ova kompanija izrazila interesovanje. Dogovoreno je da će razgovori o ovom, kao i o ostalim potencijalnim projektima biti nastavljeni u idućem periodu.

Inače, Autoputevi RS su još 2014. godine sa kineskom kompanijom Sinohydro potpisali preliminarni sporazum o projektovanju i izgradnji tog autoputa u dužini od 62 kilometra i vrednosti oko 600 mil EUR.

Sa tom kompanijom dve godine kasnije, odnosno 2016. potpisan je i komercijalni ugovor, a sve je trebalo da finansira kineska Exim banka. Predviđeno je da trasa autoputa vodi od čvorišta u Glamočanima, zatim preko Manjače, te dalje od Mrkonjić Grada do mesta Baraći i potom prema granici sa FBiH. Naime, ideja je da se tim autoputem može doći do Splita u Hrvatskoj.

Najveći dio od 99 kilometara prolazio bi kroz Republiku Srpsku, 60 kilometara kroz FBiH, a 22 kilometra bi izgradila Hrvatska.

Međutim, i dalje je pitanje koliko je hrvatska strana zainteresovana za ovaj projekt, jer bi on bio direktna konkurencija hrvatskoj putnoj mreži.

Prijedor

U Nacrtu studije uticaja na životnu sredinu izgradnje autoputa Banjaluka - Prijedor, koja je u maju stavljena na javni uvid, navedeno je da će taj autoput biti dug 40,7 kilometara, da će uključenje biti u Kuljanima u Banjaluci, a završetak dionice sjeverno od Prijedora. Predviđena je gradnja 23 nadvožnjaka, 10 podvožnjaka, devet mostova, sedam vijadukta, jednog prolaza za životinje, jednog obostranog odmarališta. Naplatne kućice biće na tri lokacije, neposredno nakon petlje Kuljani, zatim na čvoru u Omarskoj i na čvoru Prijedor. U okviru čvora Omarska predviđen je prostor za izgradnju baze za održavanje autoputa.

U sklopu procene o uticaju na životnu sredinu obrađeni su, između ostalog, geološke, hidrološke, seizmološke i klimatske karakteristike područja, upotrebna vrednost i namena zemljišta, kvalitet vodotoka i vazduha, postojeće stanje buke, analiza staništa, flore i faune, sa akcentom na zaštićene vrste, analiza naselja i postojeće infrastrukture.