NavMenu

Srbija dobija Program za cirkularnu ekonomiju - Šansa za razvoj malih i srednjih preduzeća i hvatanje priključka za četvrtu industrijsku revoluciju

Izvor: eKapija Četvrtak, 22.07.2021. 10:52
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay)Ilustracija
Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je danas da je otpočela izrada nacrta Programa za cirkularnu ekonomiju sa akcionim planom za tri godine.

Planirano je da nacrt Programa bude izrađen do kraja 2021. godine. Kao priprema za izradu Programa, u prethodnom periodu izrađena je Ex-ante analiza efekata za oblast cirkularne ekonomije, čiji su autori Dušan Vasiljević i Dragana Petrović.

Kako se navodi u analizi, cilj uspostavljanja cirkularne ekonomije u Srbiji je prevazilaženje dehumanizujućeg neoliberalnog ekonomskog modela i postavljanje temelja za četvrtu industrijsku revoluciju.

- Cirkularna ekonomija je rezultat potrebe za promenom postojećeg neoliberalnog i donekle dehumanizovanog ekonomskog modela. To je platforma četvrte industrijske revolucije za primenu novog načina organizacije industrije, koji predviđa dubinsku integraciju i upravljanje proizvodnim iinformatičkim tokovima, te interakciju tehnoloških i misaonih procesa sa ciljem maksimalne optimizacije. To je alat za ostvarenje integracije već postojećih postupaka i koji sažima napredne i visokoefikasne tehnologije i tehnološke procedure koje, u najvećoj mogućoj meri, koriste kao sirovinu raspoložive ostatke primarne proizvodnje, poluproizvode i otpad nastao istekom trajanja proizvoda, uz maksimalnu upotrebu energije iz obnovljivih izvora i sa ciljem eliminacije štetnog uticaja na životnu sredinu, koristeći dubinsku digitalizaciju kao vezni element - navodi se u uvodnom delu studije.

Autori su definisali cirkularnu ekonomiju kao kružno kretanje proizvoda kroz tri kruga.

- Produžena upotreba uz intenzivno održavanje, reparacija po isteku njegovog veka i ponovna upotreba i na kraju, tretman otpada. Ono što se ne može reciklirati, koristi se u energetske svrhe, za kompostiranje odnosno biološku razgradnju i konačno odlaganje neupotrebljivih ili opasnih frakcija otpada - navodi se u studiji.

U studiji se analizom došlo do zaključka da veliki problem u razvoju cirkularne ekonomije predstavlja otežana primena novih tehnologija koja je tek u povoju.

- Korišćenje novih tehnologija je tek u povoju i teško se sprovodi zbog malih ili svakako ograničenih kapaciteta privrede da iznese teret promene. Istovremeno, postoji interes za unapređenje poslovanja i otvorenost za promene - navode se u analizi nastaloj posle sprovedenog istraživanja - prenosi agencija Tanjug.

Ističe se da postoje i rezervisanost i otpor zbog nesagledavanja čitavog koncepta i prednosti taj model donosi kao i obaveza koje se moraju ispuniti.

Konstatuje se da je nerazumevanje najčešće posledica nedovoljne informisanosti.

Kako se ističe, za kvalitativan iskorak u cirkularnoj ekonomiji neophodno je postaviti sistemsko rešenje koje ima pravni okvir, institucionalnu podršku, mehanizme primene, kontrole i praćenja.

- Moraju se obezbediti načini da privreda, koja nosi teret promena ima načina da unapredi svoje poslovanje u skladu sa zahtevima, ali i sa sopstvenim interesima - zaključuje se u analizi.

Navodi se i da su zbog nedoslednosti i neusklađenosti nacionalnih propisa sa odgovarajućom regulativom EU, bez sistemskih podsticajnih mera ili odgovarajućeg instucionalnog rešenja, privredne inicijative često rezultat pojedinačnih - adhok napora.

Autori ukazuju da model cirkularne ekonomije može biti velika šansa za celokupnu privredu, a posebno za sektor mikro, malih i srednjih preduzeća.

Nalazi analize ukazuju da treba urediti oblast, unapredititi institucionalni i pravni sistem, uskladiti zakonodavstvo, kreirati mehanizam koordinacije i vođenja procesa i poboljšati okruženje za rast privrede uz efikasne mehanizme podrške.

- Potrebno je uložiti napor da se intenzivnim informisanjem i podrškom obrazovanju, dodatnim edukacijama i razmenom znanja i iskustava postigne društveni konsenzus za promene koje, nesporno i očigledno vode boljitku - zaključuju autori.

Kao ključne predloge navode punu harmonizaciju pravnog okvira sa EU zakonodavstvom uz podešavanja prema nacionalnim specifičnim uslovima, osnivanje posebne vladine agencije za cirkularnu ekonomiju, odnosno dodavanje tih nadležnosti Agencija za zaštitu životne sredine.

Predlaže se i uspostavljanje nezavisne finansijske institucije koja bi podržavala programe izgradnje i jačanje institucija kao i kreiranje povoljnog poslovnog okruženja, i na komercijalnoj osnovi pružala podršku privredi u ostvarenju specifičnih ciljeva kroz kreditne linije ili učešća u finasiranju udela u projektu.

Kao mere navedeni su i obezbeđenje tesnu institucionalne koordinacije sa privredom, i omogućavanje podsticaja u fiskalnoj sferi umesto u direktnim subvencijama.

Uz kreiranje nacionalne medijske kampanje za cirkularnu ekonomiju, predlaže se i uspostavljanje sistema plaćanja za odlaganje otpada, kao i određivanje obaveznih udela recikliranih materijala u finalnom proizvodu.

Kao mere navode se i definisanje minimalnog učešća zelenih javnih nabavki u postupcima javnih nabavki, kao i proširenje podsticaje i za zelene nabavke u komercijalnom sektoru.

Više o corkularnoj ekonomiji pročitaje u našoj specijalnoj rubrici koju možete pronaći OVDE.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.