NavMenu

Proizvođači u Grockoj i Ritopeku odustaju od berbe trešanja - Kilogram od 30 do 80 dinara

Izvor: Beta Sreda, 23.06.2021. 16:21
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Steve Allen/shutterstock.com)Ilustracija
Proizvođači trešanja u najvećem voćarskom kraju Srbije, Grockoj i Ritopeku, u jeku sezone branja tog voća počinju da odustaju od tog posla jer im otkupljivači nude cenu od 60 do 80 dinara, a prekupci i po 30 dinara za kilogram.

Vlasnik voćnjaka trešanja od dva hektara iz Ritopeka Dragan Dragić rekao je za Betu da je po ceni trešanja ova godina "najgora od najgorih".

- Ove godine vegetacija u Srbiji kasni dve nedelje, pa su trešnje u Azerbejdžanu sazrele pre naših i oni su zauzeli rusko tržište gde se izvozi i trešnja iz Srbije - rekao je Dragić.


Dodao je da se i otkupljivači žale jer nemaju zaradu, a na domaćem tržištu prerađivači nude 65 dinara koliko i rumunska firma koja kupuje trešnje za proizvodnju likera.

- Proizvođači trešanja nemaju nikakvu zaradu, ali neke sorte trešanja moramo da oberemo da bi naredne godine mogle da rode - rekao je Dragić.

Poljoprivrednik iz Ritopeka Miloš Matejić rekao je da će otpustiti radnike, jer je čist gubitak plaćati ih 3.000 dnevno i trešnje prodavati po 30 ili 60 dinara.

- Za ovakvu situaciju na tržištu trešanja kriva je i država, koja je dozvolila da veliki otkupljivači ucenjuju male proizvođače koji nemaju pravo da registruju hladnjaču ako nemaju 400 tona trešanja u sezoni, a toliko nema ni celo selo - rekao je Matejić.

Dodao je da će prekinuti berbu i otpustiti radnike da ne bi uvećavao gubitak od prodaje trešanja.

- Jeftinije je zapustiti voćnjak, nego raditi i dotirati iz džepa - rekao je Matejić.

Za ministarstvo poljoprivrede, kako je rekao, poljoprivreda su jedino kukuruz i pšenica, a "voćarstvo ih ne interesuje".

Matejić je rekao da ne može da registruje voćnjak smokvi, jer ne postoji u registru, a to je neophodno kada bi hteo da ih izvozi.

On je rekao da državu poljoprivrednici interesuju samo kada se "brani zemlja, kada treba da im zavuče ruku u džep i kada se glasa".

- Daju nam subvencije od 4.000 dinara po hektaru, koliko košta jedan džak mineralnog đubriva, a za hektar treba šest džakova - rekao je Matejić.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.