NavMenu

Vlasinska visoravan - da shvatite koliko je priroda maštovita

Izvor: Politika Utorak, 06.12.2005. 14:35
Komentari
Podeli



Dvadesetak kilometara dugačka Visoravan predstavlja rezervat prirode u kojem raste više od 300 biljnih vrsta, od kojih su neke, kao višnja zeleniče, vrlo retke

Najstariji zapisi o Vlasinskoj visoravni potiču iz 18. veka i u njima se ovaj kraj između planina Čemernik i Verdenik, Milevske i Plane pominje kao Vlasinsko blato i Vlasinska tresava. Nastala je taloženjem peska i mulja koje su velike kiše i snegovi spirali s okolnih planina. Taj proces je trajao hiljadama godina, a njegov rezultat je bila dvadesetak kilometara duga močvara u kojoj je na pojedinim mestima bilo i živog peska.

Miodrag Andrejević, dugogodišnji direktor Turističke organizacije u Leskovcu, koji je nedavno objavio jedinstvenu kartu Vlasinskog jezera i okoline, ističe da postoji više legendi o njenom nekada zastrašujućem izgledu i opasnostima koje su tu vrebale. Jedna od njih govori o stradanju „velike vojske", a druga o velikom vodenom biku koji je noću izlazio na obalu i napadao domaću stoku. Da bi mu doskočio, seoski kovač je svom biku okovao rogove gvožđem i ovaj je zahvaljujući tome uspeo da nadjača vodenog koji posle toga više nikada nije izišao iz močvare. Samo bi se noću ponekad čula njegova rika „od koje se tresla gora“, a na površini stvarali ogromni klobuci".

Badava sedi

Posle oslobođenja od Turaka 1878. godine Vlasina je bila vrlo siromašna opština sa oko oko 4.500 stanovnika. Prvi učitelj škole na Vlasini bio je Jovan Pavlović, koji se žalio Ministarstvu prosvete i crkvenih dela da zbog „nerodnog mesta" ljudi sa ovih prostora odlaze u niški kraj i „ja danas sam bez đaka i badava sedim". Da nesrećni uča ništa nije pogrešio povodom „nerodnog mesta", potvrđuje zapis iz 1879. godine predsednika opštine Vlasina Božidara Pavlovića, koji kaže da zbog dugih i hladnih zima u ovom kraju ne može da rodi ništa osim malo zobi, ovsa, ječma i raži.



Profesor i njegov đak

Mnogo je zanimljivih i malo poznatih detalja o Vlasini i celom ovom prostoru na jugu Srbije. Jedan se odnosi na izgradnju hidroenergetskog sistema „Vlasina" koja je počela 1946. godine. Radovi su izvođeni pod nadzorom sedamdesetrogodišnjeg prof. inž. Milana Nešića, a upravnik gradilišta je bio njegov đak, inž. Dušan Petković. Za dve i po godine sagrađena je brana visoka 34,5 i duga 240 metara. Devetog aprila 1949. godine počelo je punjenje akumulacije koja je dobila ime Titovo jezero!

Krajem 1954. godine u jezeru površine 10 kvadratnih kilometara bilo je 130 miliona kubnih metara vode. U godinama koje su sledile jezero je poribljeno ohridskom pastrmkom, sagrađen je hotel sa 50 kreveta i privedeni su kraju radovi na sistemu elektrana „Vrla" I, II, III i IV. Prva faza radova okončana je 1958. a druga započeta 1972. godine.

Hidroenergetski sistem „Vlasina" može se smatrati pravim remek-delom. Mnogi objekti i lokaliteti izazivaju divljenje, posebno „Lisina", čije pumpe izbacuju vodu iz istoimenog jezera na visinu od 350 metara, a dalje se

tunelima i kanalima prebacuju u Vlasinsko jezero. Elektrane „Vlasina" I, II, III i IV nalaze se jedna pored druge, a vodu uzimaju iz kanala ili im stiže tunelima i cevovodima čija je ukupna dužina 90 kilometara.


Uvek lepa

Na Vlasinskoj visoravni registrovano je više od 300 lekovitih biljaka, od kojih su neke vrlo retke. Zaštićene su zeleniče (lovor-višnja), koja raste samo na lokaciji Kačar i Ostrozubu i još četiri mesta na svetu, zatim rosulja, maljava breza, zlatna bukva... Ovde se bere još 50 biljaka koje predstavljaju sirovinsku bazu za farmaceutsku, hemijsku, kozmetičku i prehrambenu industriju.

Odmor na Vlasini, kraj jezero, prijatan je u svako doba godine. Januar je najhladniji, tada je prosečna temperatura tri stepena ispod nule, a avgust je sa prosečnih 16 stepeni iznad nultog podeljka najtopliji. U tom mesecu voda se u jezeru zagreje do 21 stepena i tada može da se kupa. Zimi ume da se stvori ledena kora debljine 30 do 70 cm.

Kraj Vlasinskog jezero je u međuvremenu sagrađeno nekoliko hotela. Prvi je podignut 1956. godine i imao je dvadesetak soba i dva apartmana, a tri godine kasnije nikao je departman sa 50 postelja. Motel „Jezero" na Promaji otvoren je 1. maja 1972. godine, a novembra 1974. godine završen je hotel „Vilin lug". Godine 1978. godine započeta je izgradnja Omladinskog centra.Tako su stvoreni odlični uslovi za odmor i razonodu turista koji posećuju Vlasinu i Vlasinsko jezero tokom cele godine. (Magazin)

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.