NavMenu

Ratari se sve više odlučuju na srednje rane hibiride kukuruza

Izvor: Agroklub Utorak, 27.04.2021. 12:03
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Goodluz/shutterstock.com)Ilustracija
Savetodavac za ratarstvo u vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi Nada Lazović Đoković poručuje poljoprivrednicima da setvu kukuruza započnu čim to vreme dozvoli i to prvo na peskovitim, a potom i na teškim tipovima zemljišta.

Ovaj hladni period koji smo imali je, prema njenim rečima, dobro došao ratarima kada je predsetvena priprema zemljišta u pitanju, ali i klijanju i nicanju mladih biljaka, jer vlage na njivama ima dovoljno, tako da je situacija po tom pitanju mnogo bolja u odnosu na ovaj period prošle godine.

- U povoljnim uslovima klijanje i nicanje traje u proseku pet do sedam dana. Usled niskih temperatura dolazi do redukcije broja biljaka i veoma često do napada patogenih mikroorganizama i pojedinih štetočina. Kalendarski taj momenat se razlikuje po godinama i u jednoj te istoj godini nije jednak za sve krajeve. Dubina setve zavisi od veličine semena, načina setve, pripremljenosti parcele i sadržaja vlage u zemljištu - ističe Lazović Đokovićeva i dodaje da se kukuruz na težim tipovima zemljišta seje na dubini od četiri do pet centimetara, dok na lakšim od pet do sedam.


Povećati gustinu sklopa na mestima sa dovoljnim padavinama

Poručuje ratarima da pri određivanju gustine sklopa prvenstveno moraju da imaju u vidu osobine hibrida, dužinu vegetacije i potencijal rodnosti. Takođe kod planiranja gustine sklopa i setve kukuruza treba da poznaju i zahteve gajenog hibrida na gustinu useva, posebno ako se ima u vidu činjenica da noviji hibridi sa erektrofilnim položajem listova podnose veće gustine.

- Na plodnim zemljištima, gde ima vode, kao i na područjima gde ima više padavina tokom vegetacije kukuruz se može sejati gušće, dok u sušnijim rejonima kao i na manje plodnim zemljištima setvu treba obaviti ređe. Preporuka je da to bude 50 do 55.000 biljaka za kasne hibride kukuruza, a za srednje rane hibride, odnosno u mestima gde ima dovoljno padavina može se povećati gustina sklopa za 5.000 biljaka - kaže.

Ona takođe podseća ratare da prilikom đubrenja obavezno uzmu u obzir stanje hraniva u zemljištu i da to nikako ne čine na bazi "nečijih iskustava". Prinos kukuruza u najvećoj meri zavisi od azota. Fosfor i kalijum primenjuju se isključivo na osnovu njihovog sadržaja u zemljištu i iznošenja planiranim prinosom. Prosečne potrebe kukuruza u hranivima su: 120 do 180 kg/ha azota, 90 do 120 kg/ha fosfora i 80 do 110 kg/ha kalijuma.

Celokupnu količinu P2O5 i K2O, kao i jednu trećinu azotnih đubriva potrebno je uneti pod osnovnu obradu zemljišta, dok se preostala količina azotnih hraniva primenjuje predsetveno ili u vidu prihranjivanja tokom vegetacije.

- Za predsetveno i startno đubrenje i prihranjivanje kukuruza najpovoljnija su azotna đubriva koja sadrže amonijačni i nitratni oblik azota (KAN, AN), dok je za osnovno đubrenje UREA. Budući da biljke kukuruza usvoje više od 50% azota i fosfora, kao i do 80% kalcijuma pre ulaska u reproduktivnu fazu neophodna je dovoljna količina ovih hraniva već na samom početku vegetacije - podvlači vranjski stručnjak i naglašava da iako se s druge strane male količine hraniva usvajaju u početnim fazama rasta u zoni korenovog sistema je neophodna viša koncentracija hraniva jer je koren u početku slabije razvijen, a veoma često je i zemljište po pravilu hladnije.


Hibridi visokog genetskog potencijala

U poslednjih desetak godina pak, u Pčinjskom okrugu se uočava povećanje površina pod srednje ranim hibridima FAO grupe zrenja 300 do 500, ne samo u ravničarskim predelima već i na parcelama koje se nalaze na većim nadmorskim visinama. To su hibridi vrlo visokog genetskog potencijala rodnosti gde se prinosi kreću između 15 i 20 tona suvog zrna, imaju dužinu vegetcije od 120 do 125 dana, a mogu da se proizvode na parcelama do 600 metara nadmorske visine.

Ovi hibridi dobro podnose veću gustinu setve i ranije se ubiraju kombajnom. Značajno širenje proizvodnje kukuruza u Pčinjskom okrugu je moguće zahvaljujući postojanju hibrida kratke vegetacije 200 i 300 FAO grupe zrenja gde je dužina vegetacije između 90 i 110 dana, koji su prevashodno namenjeni za gajenje na višim nadmorskim visinama kao i za postrnu setvu.

Prednost gajenja ranih hibrida je višestruka zato što oni imaju manje zahteva za povoljnim agroekološkim uslovima u pogledu klime i zemljišta, poseduju korenov sistem slabije usisne moći i bolje uspevaju na plitkim, hladnim, siromašnim i erozijom oštećenim zemljištima, a prilikom klijanja i nicanja imaju veći stepen otpornosti na niske temperature u odnosu na hibride duže vegetacije, naglašena je tolerantnost prema suši i otporni su na poleganje.
Info sa lokala:
Vranje  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.