NavMenu

Bogati Ameri poklanjaju pola imovine - zanimljiv projekat Bafeta i Gejtsa

Izvor: Politika Petak, 18.06.2010. 11:32
Komentari
Podeli

(Bil Gejts)

Dva najbogatija Amerikanca Bil Gejts i Voren Bafet pozvala su svoje kolege milijardere da društvu vrate dobar deo onoga što im je omogućilo da steknu – da dok su živi, ili posle odlaska sa ovog sveta, u dobrotvorne svrhe poklone bar polovinu svog bogatstva.

Ovo je na videlo izašlo u "priči sa naslovne strane" magazina "Fortune", koja objašnjava genezu ove ideje, koja se pretvara u kampanju. Počelo je serijom intimnih večera (prva je održana u maju prošle godine), na kojima su Gejts, Bafet, Dejvid Rokfeler (95-godišnji unuk Džona Rokfelera, osnivača dinastije čije ime je i danas metafora za veliko bogatstvo), Džordž Soros, Ted Tarner, Opra Vinfri i još neki razmenjivali ideje o tome kako da unaprede stanje filantropije u Americi, koja nije u krizi, ali jeste u izvesnoj stagnaciji.

Reč je o nečemu što je tradicija među američkim tajkunima (reč "tajkun" ovde ima značenje "bogat industrijalac", odnosno moćan čovek u nekom biznisu ili industriji), koju su ustanovile porodice Rokfeler i Karnegi (čiji prvi milioni nisu bili baš „čisti”). Kao moto filantropije uzimaju se baš reči Endrua Karnegija: "Čovek koji umre bogat, umre osramoćen". (Karnegi – 1835–1919 – bio je jedan od najbogatijih ljudi svih vremena: posedovao je oko 300 milijardi u današnjim dolarima.)

Gejts i Bafet, koji su na drugom i trećem mestu "Forbsove" liste najbogatijih ljudi sveta (prvi je Meksikanac Karlos Salinas), smatraju da bi 600 mlrd USD, što je polovina onog što poseduje 400 najbogatijih Amerikanaca evidentiranih na pomenutom spisku poznatog magazina koji prati uspone i padove globalnih tajkuna (na toj listi je jedne godine bio i Miroslav Mišković), rešilo neke važne socijalne probleme, ne samo Amerike.

Žele, takođe, da takvo ponašanje "postane standard koji će se pretvoriti u normu". Od kolega po bogatstvu zato očekuju da potpišu "zavet davanja", koji nije pravno obavezujući, ali moralno jeste – i da to objave.

- Bio bi uspeh ako bismo za dve do tri godine na spisku imali znatan broj milijardera - izjavila je Melinda Gejts, koosnivač supružničke "Fondacije Bil i Melinda Gejts", koja je najveća na svetu.

Voren Bafet (79), čije se bogatstvo procenjuje na 47 milijardi, još 2006. je objavio da će čak 99% svoje imovine, uglavnom u akcijama njegove kompanije, podeliti među pet dobrotvornih organizacija, a najviše baš onoj Bila Gejtsa i njegove supruge.

- Biti suviše bogat je teret, jer na kraju ono što imate ima vas - objasnio je svojevremeno svoju filozofiju.

Hladnije analize koje su se ovim povodom već pojavile sugerišu da će cilj od 600 milijardi biti teško dostići. Prošle godine, u dobrotvorne svrhe, kao donacije koje davaocima umanjuju poreske obaveze, ovde je dato ukupno 303,75 mlrd USD, što je manje u odnosu na 315 milijardi iz 2008 – koja je opet u ovom pogledu bila neuspešnija od 2007.

Ovo, međutim, nisu samo pare milijardera – najviše je bilo priloga od pet, 10 ili 50 dolara. Prema "Forbsu", samo 14 od 793 svetska milijardera u dobrotvorne svrhe lane je priložilo milijardu ili više, a u ukupnoj svoti to je samo jedan odsto njihovog bogatstva.

Samo 17 od 400 američkih milijardera je na "Forbsovoj" listi 50 najdarežljivijih: u 2009. oni su ukupno dali 4,1 milijardu. Valja, međutim, imati u vidu da mnogi daju i anonimno, ili zaveštavaju.

Među prvima koji su prigrlili Gejtsovu i Bafetovu ideju je i medijski tajkun Majkl Blumberg, gradonačelnik Njujorka, koji je prošle godine u dobrotvorne svrhe dao 254 miliona, rasporedivši ih na 1.400 neprofitnih organizacija.

U "Forbsovoj" anketi među nekim američkim tajkunima (ne baš poznatim u svetu) reakcije su bile šarolike.

- Još sam suviše mlad da bih počeo da poklanjam, želim da pričekam - izjavio je Džon Katsimatidis, koji je svoje milijarde stekao u poslovima sa naftom, nekretninama i supermarketima.

- Svi mi imamo moralnu obavezu da nešto vratimo - veli pak njegov kolega Leon Kuoperman.

Mark Kurban, prvi čovek kompanije "Broadcast Com", smatra pak da "svako mora da odluči šta je najbolje za njega". A najvedriji u tom pogledu bio je čuveni preduzimač Donald Tramp: "Uživao sam dok sam pravio pare i na kraju ću morati da dosta i dam".

Sve u svemu, ostaje da se vidi u kolikoj meri će, kako je to formulisao "Forbs" – "rivalstvo u veličini jahti prerasti u rivalstvo u milosrdnim poduhvatima".

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Politika" od 18.06.2010.)

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.