Istraživanje CPU: Države regiona suočavaju se sa rasprostranjenom sivom ekonomijom
Izvor: Mina
Nedelja, 21.02.2021.
08:48
Nedelja, 21.02.2021.
08:48
Ilustracija (Foto: Atstock Productions /shutterstock.com)
CPU je uradio opsežnu studiju pod nazivom "Rasvetljavanje ekonomije u seni: Istraživanje neformalne ekonomije u četiri države jugoistočne Evrope", koja se bavi ključnim aspektima sive ekonomije u Bosni i Hercegovini (BiH), Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji.
Studija je rezultat saradnje regionalnih ekonomskih eksperata i daje uvid u obim sivog tržišta robe i rada, kao i razloge iz kojih se ljudi upuštaju u nezakonite aktivnosti.
- Najzanimljiviji podaci i zaključci, koji daju jasnu sliku o problematici sive ekonomije regiona, su u segmentima rada na crno i kupovini bez dobijanja računa, te opravdavanju i kažnjavanju delovanja u sivoj ekonomiji - navodi se u saopštenju CPU.
Nalazi istraživanja ukazuju da je u sve četiri države prisutan rad "na crno" i delimično neprijavljeni rad, koji znači da se deo plate isplaćuje u koverti.
Istraživanje je pokazalo da 25,8% građana Srbije poznaje bar jednu osobu koja radi na crno ili dio plate prima u koverti, dok u ostale tri države taj procenat varira od 16,3% u Hrvatskoj do 18,7%u Crnoj Gori.
- Rad na crno ili delimično neprijavljeni rad je osetljiva tema, što bi značilo se da su stvarne stope verovatno više. Istraživanja ukazuju i da 41,3% građana Srbije predstavlja potencijalnu neprijavljenu radnu snagu, dok procenti u ostale tri države variraju od 29,2% u BiH do 35,5% u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.
Odnosno, manje od polovine populacije regiona bi obavljalo aktivnosti striktno u formalnoj ekonomiji kada bi im prihodi značajno pali, ili kada bi im se finansijska situacija pogoršala.
Rezultati istraživanja ukazuju i na visoku učestalost neformalne kupovine roba i usluga.
Podaci pokazuju da 32,3% građana Crne Gore nabavlja robu i usluge bez dobijanja računa, a u ostale tri države taj procenat varira od 20,5% u BiH do 28,8% u Srbiji.
- Oko 25% populacije regiona opravdava rad na crno i kupovinu bez dobijanja računa. Ako osoba deluje u okruženju u kojem je rašireno opravdavanje neformalnog delovanja, veća je i verovatnoća da će se ta osoba upustiti u aktivnosti u domenu sive ekonomije - dodali su iz CPU.
Veća verovatnoća uočavanja i više kazne obeshrabruju upuštanje u neformalne aktivnosti.
Ipak, više od 40% populacije regiona nema poverenja u rad inspekcija pri otkrivanju rada na crno i neformalne kupovine. Takođe, više od 40% populacije regije smatra da su sankcije blage za otkrivanje takvog delovanja.
- Siva ekonomija negativno utiče na prikupljanje javnih prihoda, te tako i na kvalitet i dostupnost javnih usluga, odnosno, dolazi do smanjenja budžetskih sredstva za obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja, kulturu, te za sve ostale usluge koje država pruža, a koje se finansiraju iz poreza - rekli su iz CPU.
Njeno postojanje u ovim razmerima predstavlja prepreku za značajniji ekonomski rast i izgradnju kvalitetnijeg života svakog građana.
- Smanjenje obima sive ekonomije bi posledično imalo pozitivne ekonomske efekte po tržišta zemalja regiona. Kako bi se to postiglo potreban je niz strukturnih reformi, da bi se građani uvjerili da vredi dati doprinos državnoj kasi, a neophodno je i podizanje svesti samih građana - zaključuje se u saopštenju.
Izrada izveštaja finansira se iz granta PMI IMPACT, inicijative za dodelu sredstava koju vodi Philip Morris International (PMI).
Istraživanje je sprovedeno u zemljama regiona putem anketiranja 4,06 hiljada punoljetnih ispitanika tokom maja i juna 2019. godine. Zasniva se na analizi percepcije i stavova prema kvalitetu institucija, nivou oporezivanja, otkrivanju i kažnjavanju nelegalnih radnji, kao i poreskom moralu, odnosno pravdanju delovanja u sivoj ekonomiji.
Tagovi:
Centar za politike i upravljanje
CPU
Philip Morris International
PMI
PMI IMPACT
siva ekonomija
rad na crno
neprijavljen rad
neformalna ekonomija
sivo tržište
fiskalni računi
djelimično neprijavljen rad
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora