Francuski grad Grenobl biće Evropska zelena prestonica 2022.
Ilustracija (Foto: scenery2/shutterstock.com)
Grenobl će naslediti titulu od finskog grada Lahti, koji je Evropska zelena prestonica za 2021. godine, dok trenutno tu titulu ima Lisabon.
- Veoma smo ponosni. Ta titula će za nas biti osnova za dalje ujedinjenje i ubrzanje ekološke tranzicije. Naš cilj je da ponudimo lepšu budućnost - rekao je gradonačelnik Grenobla Erik Piol (Eric Piolle), prenosi AFP.
Evropska komisija je u saopštenju 9. oktobra posebno istakla dostignuća grada u oblasti ublažavanja klimatskih promena, održive urbane mobilnosti, održive upotrebe zemljišta, buke i energetskih performansi.
Grenobl je od 2005. do 2016. smanjio emisije štetnih gasova za 25% i radi na smanjenjenju za 50% do 2030. godine, navodi se u saopštenju. U cilju smanjenja zagađenja bukom, Grenobl je odredio tiha područja u gradu, promovisao je biciklizam i ograničio brzinu u gradu. Takođe je podsticao otvaranje privatnih vrtova, vertikalno ozelenjavanje i ambiciozan program sadnje drveća kako bi maksimalno uvećao svoj ograničeni zeleni prostor.
Komesar za životnu sredinu, okeane i ribarsto Virginijus Sinkevičius izjavio je na ceremoniji proglašenja nagrada 8. oktobra da su finalisti i dobitnici nagrade dokazali da su brze promene moguće i u teškim okolnostima kao što su bile ove godine.
- Ove uspešne priče pokazuju da održivost i zelena tranzicija daju rešenja za savladavanje iznenadnih kriza i stvaranje boljih i zdravijih urbanih sredina za građane EU. Dok nastavljamo da se prilagođavamo novom normalnom, naši gradovi dobitnici nagrade nastaviće da igraju vodeću ulogu u primeni zelenih rešenja i stvaranju gradova koji su pogodni za život - rekao je Sinkevičius, saopštila je EK.
Grad Gabrovo je nagrađen za svoju posvećenost energetskoj efikasnosti i korišćenju čiste tehnologije tokom protekle decenije, saopštila je EK. Bugarski grad ima širok spektar prirodnih staništa i vrsta i sprovodi mere zaštite i očuvanja biodiverziteta.
Lapenranta je sedište univerziteta svetske klase za istraživanja i inovacije koji doprinosi gradu u oblastima kao što je zelena energija, održivost, cirkularna ekonomija i tehnologija vode, navodi se u saopštenju. To je prvi grad na svetu koji je počeo da koristi samo obnovljivu električnu energiju sa sertifikatom EKOenergy.
Među kriterijumima za dodelu titule Evropske zelene prestonice nalaze se kvalitet vazduha i vode, upravljanje otpadom, mobilnost, kao i kapaciteti za prilagođavanje i ublažavanje klimatskih promena.
Evropska zelena prestonica pored titule dobija i novčani iznos od 350.000 EUR, a gradovi koji su dobili nagradu Zeleni list po 75.000 EUR. Za nagrade je ove godine konkurisalo 36 gradova, najviše u 13 godina dugoj istoriji dodele nagrada.
Za Evropsku zelenu prestonicu mogu konkurisati gradovi sa više od 100.000 stanovnika, a nagrada Evropski zeleni list je ustanovljena 2015. za gradove sa 20.000 do 100.000 stanovnika.
Tagovi:
Evropska komisija
Evropska zelena prestonica 2022
Grenobl
Lisabon
Lahti
Gabrovo
Lapenranta
Eric Piolle
Virginijus Sinkevičius
klimatske promene
urbana mobilnost
emisija štetnih gasova
verikalno ozelenjavanje
zelena tranzicija
cirkularna ekonomija
EKOenergy
nagrada Evropski zeleni list
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora