NavMenu

Ko se ne javi banci, pristaje na predloženi plan otplate

Izvor: Tanjug Subota, 26.09.2020. 10:34
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: love work 51/shutterstock.com)Ilustracija
Ko po isteku drugog moratorijuma, zastoja u otplati obaveza prema bankama, ne zatraži od banke neku od posebno ponuđenih opcija automatski pristaje na plan otplate koji mu je banka predložila i dostavila, rekao je u izjavi za Tanjug generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić.

Drugi moratorijum, koji je obuhvatio zastoj u otplati u avgustu i septembru, ističe 30. septembra, a banke će klijentima ponaosob predložiti plan otplate.

- To će dobiti mejlom ili pismom, neka pažljivo pročitaju, i ako postoji bilo kakva nejasnoća neka se jave bankaru da im pojasni. Klijent ima rok od sedam dana da se opredeli za neku od dve alternativne opcije i o tome obavesti banku, a ako to ne učini znači da je prihvatio plan otplate koji je banka predložila - rekao je on.

Osnovni i opšti model koji banke predlažu je da se kamata nastala u prethodnom periodu raspodeli na ostatak duga čija otplata će biti produžena za period trajanja moratorijuma na otplatu.

Vasić kaže da su se na kraju prvog moratorijuma, koji je obuhvatio zastoj u otplati u aprilu, maju i junu, ljudi uglavnom opredeljivali da prihvate plan otplate koji je banka ponudila, a da se tek manji broj opredelio za druge dve opcije.

- Za sada nema naznaka za treći moratorijum. Cilj prvog i drugog moratorujuma bio je da se održi tekuća likvidnost i to je postignuto. To vidimo i kroz stabilnost kursa, stabilnost i rast štednje i rast kreditne aktivnosti. Za sada nema indikatora da bi možda mogao da se pojavi i moratorijum tri, ali hajde da sačekamo, ta odluka nije na bankama, one su tu da daju podršku privredi i građanima - rekao je Tanjugu Vasić.

Pored osnovne ponude postoje i dve dodatne za plaćanje obaveza posle prestanka moratorijum.

Prva alterternativa je da ođednom plate zaostale rate sa kamatom i nastave otplatu prema dosadašnjem planu, dok je druga da plate samo kamatu, a da rok otplate kredita produže za broj rata za koje je važio moratorijum.

- To su alternativne mogućnosti na koje treba svako da reaguje spram svojih finansijskih mogućnosti. Uvek je najbolje da postoje opcije za klijente i svako može da izabere ono što mu najviše odgovara - kaže Vasić.

Drugi moratorijum koji je trajao dva meseca prihvatilo je 82% građana i 69% preduzeća, a ukupna vrednost zaustavljenih obaveza iznosi skoro milijardu evra.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.