NavMenu

Hrvatska gradi novu deponiju otpada uz granicu sa BiH - Nadležni u BiH nisu upućeni

Izvor: Al-Jazeera Balkans Utorak, 18.08.2020. 14:24
Komentari
Podeli

(Foto: kanvag/shutterstock.com)
Priča o gradnji centralnog županijskog odlagališta u najjužnijoj hrvatskoj županiji (Dubrovačko-neretvanska županija) aktuelna je već desetak godina, a uglavnom su je potencirali lokalni mediji i udruženja, kao i aktivisti koji se bore za očuvanje prirode. Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije Lučino razdolje (CGO), planiran je u selu Trnovica, oko jedan kilometar od državne granice sa Bosnom i Hercegovinom.

Međutim, još nisu reagovali u susednim opštinama Neum i Ravno, niti su zabeležene reakcije nadležnih državnih i entitetskih ministarstva u Bosni i Hercegovini. Izostale su aktivnosti i nevladinih organizacija za zaštitu životne sredine.

U blizini sela Trnovica (oko jedan kilometar zapadno) planirana je gradnja deponije Lučino razdolje u čijoj okolini su i ostala primorska sela kao što su: Lisac, Rudine, Čepikuće, Točionik, kao i hercegovačka sela smeštena preko brda na udaljenosti oko 500 metara vazdušno, i to sela Drijen, Trebimlja i Dobri Do.

Za predstojeći projekat prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije predviđena je izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Lučino razdolje. Na stranici Agencije za gospodarenje otpadom navedeno je da obuhvat zahvata Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje (CGO Lučino razdolje) zauzima 34,4 hektara od čega se unutar ograde nalazi 19 hektara. Predviđeni vek trajanja zahvata je 25 godina.

Na prostoru za privremeno skladištenje odvojeno prikupljenih komponenti otpada prikupljaće se i privremeno skladištiti manje količine posebnih vrsta otpada. U sklopu CGO Lučino razdolje vršiće se obrada otpadnih voda na uređaju za njihovu obradu.

Radi se o projektu ukupne vrednosti 494 miliona kuna, od čega je 70,18% osigurano iz fonda EU-a Konkurentnost i kohezija, 19,82% osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a deset posto osigurava Dubrovačko-neretvanska županija (DNŽ). Nakon potpisivanja ugovora između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Agencije za gospodarenje otpadom 1. jula 2020. godine u Slanom, zaokružena je celokupna finansijska konstrukcija celog projekta.

Osim udruženja za zaštitu životne sredine, borba je vođena i na političkom planu u cilju odustajanja od gradnje deponije. Tako se na sednici županijskog veća DNŽ 8. jula ove godine, na zahtev 15 većnika, raspravljalo o izgradnji Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju, a opozicija je kao jedan od zaključaka predložila protivljenje izgradnji Centra na lokaciji Lučino razdolje.

Predstavnici vlade Republike Hrvatske su izrazili zadovoljstvo gradnjom deponije, te je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izjavio kako je CGO vrh piramide sistema upravljanja otpadom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i nakon Pelješkog mosta, jedan od najvažnijih projekata za najjužniju hrvatsku županiju.

Izostale reakcije iz Bosne i Hercegovine

Iako je Aljazeera poslala upite Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, te opštini Neum, nisu dobili odgovore, a jedini odgovor došao je iz Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK. Iz kabineta Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona su saopštili da ovo ministarstvo nema nikakvu zvaničnu informaciju o najavljenoj gradnji deponije komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj, u neposrednoj blizini granice Bosne i Hercegovine. Takođe su iz kabineta dodali:

- Nažalost, čak i da posedujemo takvu informaciju, ne bismo mogli ništa konkretno preduzeti, jer su međudržavna pitanja u nadležnosti Veća ministara odnosno nadležnog državnog ministarstva.

Stručnjaci koji se bave tlom, vodama i zaštitom životne sredine iz Hrvatske i BiH se slažu da je uticaj gradnje deponija komunalnog otpada na okolinu neminovan, ali da se poštovanjem standarda gradnje i raspolaganja u toku rada, ali i nakon zatvaranja takvih deponija, mogu izbeći teža zagađenja tla i voda, kao i vazduha. Zabrinjavaju tvrdnje opozicije u DNŽ, kao i izjave nekih stručnjaka da je predviđena tehnologija gradnje i instalacija deponije Lučino razdolje zastarela i da se u svetu koriste novije tehnologije koje su znatno sigurnije.


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.