NavMenu

Propis NBS o manjem učešću za kupovinu prvog stana na snazi od subote - Na bankama da odluče

Izvor: Tanjug Petak, 19.06.2020. 13:23
Komentari
Podeli
(Foto: hxdbzxy/shutterstock.com)
Propis Narodne banke Srbije, kojim se omogućava bankama da spuste učešće građana za kupovinu prvog stana sa 20% na 10% vrednosti kredita, stupio je na snagu u subotu, 20. juna.

Bez obzira što banke i dalje, u skladu sa sopstvenim procenama, mogu prilikom odobravanja stambenog kredita zahtevati i veće učešće, očekuje se od novog propisa da stimuliše konkurenciju na tržištu stambenih kredita i olakša pristup građana kreditima za kupovinu prvog stana, kažu u NBS.

Na bankama je da u skladu sa sopstvenim analizama makroekonomske situacije u zemlji i inostranstvu donesu odluke da li će klijentima ponuditi manje učešće za kupovinu prvog stana.

Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije (UBS) Vladimir Vasić ocenjuje kao pozitivan signal odluku NBS kako za građane tako i za sve učesnike u prometu nekretnina u zemlji.

- Za građane je sada veća mogućnost da mogu sa manjim učešćem da dođu do stana. Za građevinsku industriju, ako neko već ima mogućnost da kupi, biće veća tražnja, nastaviće se rast građevinske industrije - ocenjuje Vasić za Tanjug.

Kada je reč o bankarima, njima je ovim propisom data veća fleksibilnost u poslovanju jer su banke "do juče" morale da traže od klijenata 20% učešća.

Izveštaj Kreditnog biroa pokazuje da je trenutno broj korisnika stambenih kredita u zemlji oko 128.000, a vrednost tih kredita je 3,6 mlrd EUR. U proseku, 30.000 EUR je vrednost stambenog kredita po klijentu u Srbiji.

Profil kupca prvog stana pokazuje da je reč uglavnom o mlađoj populaciji, a Vasić savetuje da, obzirom da je kupovina stana strateški "životno" važna odluka, da dobro izmere i nađu optimum između učešća, rate i dužine trajanja kredita.

Stan se obično kupuje sa partnerom, pa ako su zajednička primanja oko 1.000 EUR, mesečno opterećenje, na primer, trebalo bi da bude do 300 EUR za plaćanje stambenog kredita, savetuje Vasić.


Tri varijante za nastavak plaćanja posle moratorijuma

Kada je reč o moratorijumu na otplatu kredita, većina ljudi ga je prihvatila po automatizmu, kažu u UBS, što ne znači, primećuju, da su građani koji su se odlučili za odlaganje otplate bili u finansijskim problemima.

Zaposleni u javnoj upravi ali i dosta firmi nastavilo je sa isplatama plata a država sa penzijama, međutim, 93-94% građana, ipak se zarad sigurnosti odlučilo na odlaganje plaćanja obaveza.

Manji procenat njih se u međuvremenu javio bankama i zatražio da nastavi sa redovnom otplatom obaveza. Par procenata građana u prethodnom periodu se javilo bankama da prekine moratorijum i nastavi sa plaćanjem obaveza.

Većina banaka u Srbiji nastaviće sa naplatom kredita oko 1. jula, jer se rate uglavnom potražuju od korisnika kredita krajem ili početkom svakog meseca.

Vasić kaže da je za klijente banaka bitno da znaju da postoje tri varijante kada je reč o nastavku plaćanja.

- U ovom periodu, nastavljate da plaćate svoju obavezu, ali ovaj deo od 90 dana gde je kamata i glavnica, kamata se pripisuje glavnici i raspodeljuje linearno, a dok se vremenski rok trajanja kredita produžava za 90 dana - navodi Vasić prvu opciju koju banke nude klijentima.

Takođe, klijenti ako nisu u prethodnih 90 dana potrošili novac, i imaju za tri rate, mogu da dođu kod banke i kažu da žele da uplate za 90 dana koliko duguju i potom nastavljaju da plaćaju potpuno istu ratu kao što je bila pre uvođenja moratorijuma.

Treća varijanta koja je prisutna kod banaka je da ako neko nema za glavnicu, produžava se za 90 dana, ali može ako hoće da plati kamatu koja je bila u periodu od ova tri meseca.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.