Nevreme do sada uništilo 30% roda malina - Otkupljivači nude cenu od 250 dinara za kilogram
Izvor: Beta
Četvrtak, 11.06.2020.
16:13
Četvrtak, 11.06.2020.
16:13
Ilustracija (Foto: Thomas Barrat/shutterstock.com)
On je za Betu rekao da su vlasnici hladnjača "prošlog leta nudili tako niske cene, tvrdeći da ne mogu da ih prodaju, a prema izvoznoj dokumentaciji sa carine prodavali su ih po 2,43 EUR do 2,70 EUR po kilogramu, što znači po ceni od skoro 100% višoj nego što su kupovali".
Radović je rekao da poslednjih mesec i po nevreme sa gradom, vetrom i obilnim padavinama svakih nekoliko dana sprečava proizvođače da prehrane i zaštite to voće preko lista i tako umanje štetu.
- Prošle godine prvi grad je pao 6. maja, a ove godine već 1. maja, a najviše je stradala zapadna Srbija - rekao je Radović.
Dodao je da je nevreme zaobišlo jedino malinjake na jugu Srbije.
Radović je rekao da malina ove godine neće biti puno u ponudi, jer su u Srbiji skoro ispražnjene zalihe, a ovogodišnji rod je nevremenom i bolestima prepolovljen i u Poljskoj i Čileu gde se to voće najviše proizvodi.
U Srbiji će berba malina, kako je rekao početi za sedam do 10 dana, a radnike je teško naći.
- Radnika ima upola manje od onog broja koliko bi nam trebalo, iako je dnevnica od 2.500 do 3.000 dinara uz smeštaj i hranu. Da nema Roma sa juga Srbije ne bi nikako mogli da obavimo neophodne radove u malinjacima -rekao je Radović.
Malina ne može da uzgaja na svim terenima i sa nesertifikovanim sadnicama
Asocijacija je od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, prema njegovim rečima, tražila da se završi reonizacija i proizvođačima stavi do znanja da maline ne treba i ne mogu da se uzgajaju na svim terenima.
To udruženje je zahtevalo od resornog ministra i da se proizvodnja tog voća proglasi strateškom granom poljoprivrede "jer je malina koja se uzgaja u Srbiji izuzetnog kvaliteta".
Radović je rekao i da je neophodna promena Zakona o sadnom materijalu kako bi se sprečilo da se sadnice bez sertifikata prodaju brzom poštom i preko interneta, jer se na taj način sprečava i širenje virusnih bolesti.
- Proizvođači malina su širili posede uzimajući sadnice koje su zaražene virusom i zbog toga je rod sa 25 do 30 tona po hektaru pre desetak godina pao na tri do pet ton -, rekao je Radović.
On je rekao da je Institut za voćarstvo u Čačku uz finansijsku podršku Ministarstva poljoprivrede Srbije počeo da proizvodi bezvirusni sadni materijal i da proizvođači treba da prestanu da šire voćnjak sadnim materijalnom bez sretifikata i sa rizikom da prošire viruse i dalje smanjuju rod, a povećavaju troškove proizvodnje.
Firme:
Asocijacija udruženja proizvođača malina i drugog jagodastog voća Malinari Srbije
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije
Institut za voćarstvo Čačak
Tagovi:
Dobrivoje Radović
nevreme
malina
uništen rod maline
otkup maline
cena maline
šteta
grad
malinjaci
berba malina
radnici
sezonski radnici
berači maline
reonizacija
strateška grana poljoprivrede
Zakon o sadnom materijalu
sertifikat
sadnice sa sertifikatom
sadnice bez sertifikata
bezvirusni sadni materijal
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora