Naša riba odgovara propisima EU - Teško izdržati konkurenciju sa Zapada

Na osnovu mnogobrojnih analiza, riba iz naših ribnjaka kvalitetnija je od one proizvedene na Zapadu. Ribnjaci koriste kvalitetnu vodu, riba se hrani koncentrovanom hranom koja zadovoljava i najstrože propise, zato je i meso sa manjim procentom masti.

Profesor dr Miroslav Ćirković sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu kaže da sa takvom hranom postižemo 4% do 6% masti, dok je u Češkoj to oko 10%, a u Poljskoj 12% u mesu šarana.

- Ne upotrebljavamo u lečenju ribe antibiotike, jer nije velika gustina nasada - kaže Ćirković.

Dr Vesna Đorđević, sa Instituta za tehnologiju mesa Beograd, kaže da se može reći da naša riba kao namirnica odgovara propisima koje propisuje monitoring program, a predviđa EU.

Proizvođači upozoravaju da će uprkos dobrom kvalitetu i prinosu od 1.500 kilograma ribe po hektaru i primeni savremene tehnologije, teško izdržati konkurenciju sa Zapada. Stručnjaci ističu da za razliku od vlasnika ribnjaka u okruženju, koji ne plaćaju vodu u ribnjacima, našim proizvođačima redovno stižu računi.

- Mi praktično po tri osnova plaćamo korišćenje voda, što je 10% od velikoprodajne cene: po kubiku zahvaćene vode, kanalska mreža i po kilogramu proizvedenog šarana - navodi Bratimir Radenović iz ribnjaka Vršački ritovi.


Površine pod ribnjacima mogu da se povećaju na skoro 100.000 hektara

Poglavlje 13, koje obuhvata sve procese u proizvodnji i prometu slatkovodne ribe, otvoreno je 2018. godine. Stručnjaci smatraju da površine pod ribnjacima u našoj zemlji sa sadašnjih 15.000 hektara mogu da se povećaju na skoro 100.000 hektara.

Samo u Vojvodini ima više od 200.000 hektara neplodne zemlje pete i šeste klase pored kanalske mreže pogodne za izgradnju ribnjaka, koja bi uzgojem ribe omogućila veći profit po jedinici površine.