Srbija poreski raj za bogate - poreski sistem odgovara najimućnijim slojevima
Izvor: Blic
Nedelja, 25.10.2009.
11:15
Nedelja, 25.10.2009.
11:15
(Saša Radulović)
Prosečna najviša stopa poreza na dohodak u zemljama EU skoro duplo je veća nego u Srbiji, a nižu stopu od nas primenjuju samo Bugarska, Rumunija, Češka i Slovačka. Po važećim propisima, na poresku osnovicu od milion evra građanin Srbije će državi dati oko 146.000 EUR ili duplo manje od stanovnika Kipra. Za isti iznos Slovenac, Irac, Britanac i Grk će platiti porez blizu 400.000, a Danac i više od pola miliona.
Šta je to "trulo u državi Danskoj" da tako "dere" bogate građane? Saša Radulović, nezavisni konsultant za investicije koji je tokom karijere živeo i radio u Nemačkoj, Kanadi i SAD, zastupa tezu da je progresivan porez civilizacijsko dostignuće, jednako kao ljudska prava ili ukidanje smrtne kazne. U modernim državama bogaćenje pojedinaca je poželjno, ali, za razliku od situacije u Srbiji, oni koji više crpe iz zajedničkih resursa, pa stoga i više zarađuju, plaćaju i veći porez.
– Ja nigde nisam plaćao manji porez nego u Srbiji. U poređenju s Nemačkom, Kanadom i SAD, Srbija je za mene poreski raj.
Kod nas što više zarađujete, porez vam se smanjuje, a porez na imovinu je gotovo zanemarljiv. Ni u jednom uspešnom društvu to nije tako – kaže Radulović, ističući da poreska progresija podrazumeva postojanje najnižeg neoporezovanog iznosa koji, na primer, u Kanadi iznosi 10.000 USD.
– Na ovaj iznos poreska stopa je nula, ali bukvalno. Dakle ne plaća se ni cent, a kod nas su oporezovane i zarade od 150-200 EUR. Šansa za korenitu poresku reformu propuštena je 2001. kada je donet zakon koji faktički nije doneo ništa novo u politici oporezivanja dohotka građana. A takvo stanje odgovara samo onima koji profitiraju na tranziciji – kaže Radulović.
Prema podacima Poreske uprave, u 2007. imali smo 18.727, a prošle godine tek 16.500 milionera (građani koji su ostvarili godišnji dohodak veći od 1,64 miliona dinara). Oporezivanjem milionera popuni se tek deset odsto srpskog budžeta, a u zemljama OECD-a u proseku 25%. Prema poreskim prijavama, najbogatiji građanin Srbije u 2007. zaradio je oko 3,3mil EUR i na to platio porez oko 500.000 EUR, tri puta manje nego što bi platio u Austriji. Otuda nije ni čudo što nas neki zovu "balkanski Monte Karlo".
– U Srbiji postoji bezbroj načina da se izbegne plaćanje poreza, a da sve bude legalno. Na primer, ako vaša firma ima profit od dva miliona dinara, vi na to platite porez od 10%, a od preostalih 1,8 miliona samom sebi isplatite dividendu od milion dinara. Tu dobijete oslobođenje do 20%, ili 200.000 dinara, dok na 800.000 platite porez od 20%. Dakle na milion dinara dividende vi platite 160.000 dinara, a u Americi biste platili duplo više. A ono što vam ostane, nakon plaćanja porez na dobit i isplate dividende, trošite da samog sebe pošaljete na službeni puteve, kupite kola na lizing, mobilne telefone... – objašnjava Radulović mehanizme izbegavanja poreza.
Sadašnji zakon o porezu na dohodak građana je "duboko nepravedan", izjavila je nedavno ministarka finansija Diana Dragutinović, i najavila izmene u pravcu progresivnog oporezivanja.
– To jeste ohrabrujuće, ali priče o reformi poreskog sistema kod nas se po pravilu dočekuju na nož. Čak su se i sindikati svojevremeno bunili protiv promena koje bi omogućile da 70% ljudi s manjim primanjima plaća manji porez. Verovatno zato što sindikalni lideri spadaju u onih pet odsto koji bi nakon ovih izmena imali najveći rast poreza – konstatuje Radulović.
Banana država
- Znatan porez na imovinu, a koji je pre svega prihod lokalnih samouprava i služi za održavanje i izgradnju infrastrukture, nemaju samo banana države. Ovaj porez treba da iznosi jedan odsto tržišne vrednosti nekretnine, a da za prvih 40.000 EUR olakšica bude 100%. Za vilu vrednu milion evra svugde se plaća 10.000 evra poreza godišnje. A kod nas, kad se uračunaju svi odbici, manje od hiljadu evra – kaže Radulović.
(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Blic" od 25.10.2009.)
Prosečna najviša stopa poreza na dohodak u zemljama EU skoro duplo je veća nego u Srbiji, a nižu stopu od nas primenjuju samo Bugarska, Rumunija, Češka i Slovačka. Po važećim propisima, na poresku osnovicu od milion evra građanin Srbije će državi dati oko 146.000 EUR ili duplo manje od stanovnika Kipra. Za isti iznos Slovenac, Irac, Britanac i Grk će platiti porez blizu 400.000, a Danac i više od pola miliona.
Šta je to "trulo u državi Danskoj" da tako "dere" bogate građane? Saša Radulović, nezavisni konsultant za investicije koji je tokom karijere živeo i radio u Nemačkoj, Kanadi i SAD, zastupa tezu da je progresivan porez civilizacijsko dostignuće, jednako kao ljudska prava ili ukidanje smrtne kazne. U modernim državama bogaćenje pojedinaca je poželjno, ali, za razliku od situacije u Srbiji, oni koji više crpe iz zajedničkih resursa, pa stoga i više zarađuju, plaćaju i veći porez.
– Ja nigde nisam plaćao manji porez nego u Srbiji. U poređenju s Nemačkom, Kanadom i SAD, Srbija je za mene poreski raj.
Kod nas što više zarađujete, porez vam se smanjuje, a porez na imovinu je gotovo zanemarljiv. Ni u jednom uspešnom društvu to nije tako – kaže Radulović, ističući da poreska progresija podrazumeva postojanje najnižeg neoporezovanog iznosa koji, na primer, u Kanadi iznosi 10.000 USD.
– Na ovaj iznos poreska stopa je nula, ali bukvalno. Dakle ne plaća se ni cent, a kod nas su oporezovane i zarade od 150-200 EUR. Šansa za korenitu poresku reformu propuštena je 2001. kada je donet zakon koji faktički nije doneo ništa novo u politici oporezivanja dohotka građana. A takvo stanje odgovara samo onima koji profitiraju na tranziciji – kaže Radulović.
Prema podacima Poreske uprave, u 2007. imali smo 18.727, a prošle godine tek 16.500 milionera (građani koji su ostvarili godišnji dohodak veći od 1,64 miliona dinara). Oporezivanjem milionera popuni se tek deset odsto srpskog budžeta, a u zemljama OECD-a u proseku 25%. Prema poreskim prijavama, najbogatiji građanin Srbije u 2007. zaradio je oko 3,3mil EUR i na to platio porez oko 500.000 EUR, tri puta manje nego što bi platio u Austriji. Otuda nije ni čudo što nas neki zovu "balkanski Monte Karlo".
– U Srbiji postoji bezbroj načina da se izbegne plaćanje poreza, a da sve bude legalno. Na primer, ako vaša firma ima profit od dva miliona dinara, vi na to platite porez od 10%, a od preostalih 1,8 miliona samom sebi isplatite dividendu od milion dinara. Tu dobijete oslobođenje do 20%, ili 200.000 dinara, dok na 800.000 platite porez od 20%. Dakle na milion dinara dividende vi platite 160.000 dinara, a u Americi biste platili duplo više. A ono što vam ostane, nakon plaćanja porez na dobit i isplate dividende, trošite da samog sebe pošaljete na službeni puteve, kupite kola na lizing, mobilne telefone... – objašnjava Radulović mehanizme izbegavanja poreza.
Sadašnji zakon o porezu na dohodak građana je "duboko nepravedan", izjavila je nedavno ministarka finansija Diana Dragutinović, i najavila izmene u pravcu progresivnog oporezivanja.
– To jeste ohrabrujuće, ali priče o reformi poreskog sistema kod nas se po pravilu dočekuju na nož. Čak su se i sindikati svojevremeno bunili protiv promena koje bi omogućile da 70% ljudi s manjim primanjima plaća manji porez. Verovatno zato što sindikalni lideri spadaju u onih pet odsto koji bi nakon ovih izmena imali najveći rast poreza – konstatuje Radulović.
Banana država
- Znatan porez na imovinu, a koji je pre svega prihod lokalnih samouprava i služi za održavanje i izgradnju infrastrukture, nemaju samo banana države. Ovaj porez treba da iznosi jedan odsto tržišne vrednosti nekretnine, a da za prvih 40.000 EUR olakšica bude 100%. Za vilu vrednu milion evra svugde se plaća 10.000 evra poreza godišnje. A kod nas, kad se uračunaju svi odbici, manje od hiljadu evra – kaže Radulović.
(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Blic" od 25.10.2009.)
Firme:
Poreska uprava Srbije
OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj
Ministarstvo finansija Republike Srbije
Info sa lokala:
Beograd
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora