Vrbica čuva recept prerade prolećnog belog luka star više od 200 godina
Ilustracija (Foto: Sulina Ekaterina/shutterstock.com)
- Proizvodimo isključivo prolećni beli luk, koji su naša porodica i druge porodice koje su se nekada naselile u Vrbici doneli sa sobom iz predela Tokajskog vinogorja. Vrbički prolećni beli luk nema genetskih modifikacija, nije ukrštan sa drugim semenima, nego je ostao kao nekada, kako su ga naši preci doneli. Zato smo i uspeli pre tri godine da vrbički beli luk dobije zaštićeno geografsko poreklo - priča Mihok.
Od prerađevina imaju pastu od belog luka, ukiseljeni beli luk, a u narednom periodu nameravaju da naprave ulje od belog luka, koje bi se koristilo kao začin hrani.
Preradu belog luka ovo gazdinstvo otpočelo je pre tri godine. Još uvek nemaju registrovanu firmu, što je u toku, pa se finalni proizvodi na bazi belog luka spravljaju u okviru gazdinstva.
- Već smo pokrenuli postupak da zaštitmo naše proizvode i registrujemo firmu za proizvodnju, za koju se nadamo da će imati plasman na našem tržištu, ali i u inostranstvu. Već su prve količine otišle za Mađarsku, Bugarsku, Rumuniju i Severnu Makedoniju. Interesovanja ima, ali i specifičnih zahteva. pa se tome prilagođavamo. U preradi ne koristimo nikakve konzervanse, nego su sve prirodni sastojci, a i kod proizvodnje belog luka praktično je korišćenje zaštitnih sredstava minimalno, samo prilikom sadnje. Želimo da u narednom periodu u potpunosti pređemo na organsku proizvodnju belog luka - objašnjava Mihok.
Sadašnji rod ova porodica koristi za sopstvene potrebe, odabira sadni materijal za narednu sezonu, većinu prerađuje i pakuje u teglice ili prodaje u manjim pakovanjima od pola kilograma, posebno namenjenim penzionerima, i pletenim vencima.
Za proizvođače prolećnog belog luka u Vrbici sezona je bila izuzetna, iako nakon sadnje 40 dana nije bilo kiše. Mađutim, potom je naišao kišni period od skoro dva meseca, što je iziskivalo angažovanje sezonske radne snage, pa je trošak vađenja belog luka bio skoro trostruko skuplji nego inače.
- Sadnja prolećnog belog luka obično kreće sredinom januara, čim vremenske prilike dozvole, jer može podneti i do minus osam stepeni, ne smeta mu ta hladnoća, a čenovi se moraju zasaditi najkasnije do kraja marta. Sadnja se obavlja ručno, mora se puziti na kolenima jer drugačije nije moguće, a na svakih pet centimetara treba ubosti jedan čen. U red dug 300 metara zasadi se oko 6.000 čenova. Jedan radnik u toku dana uspe da zasadi dva reda. Protiv korova koristi se špartanje, ali mora se proći i motikom - objašnjava Arpad Mihok.
Dodaje da se vrbički prolećni beli luk može u ostavi i na prikladnom mestu na promaji da stoji do juna sledeće godine, za razliku od jesenjeg, koji treba potrošiti u roku od dva-tri meseca, jer propada.
Kilogram ovog belog luka na veliko prodaje se za više od 2 EUR, mada Mihok smatra da je realna cena koja je isplativa oko 3 EUR.
Info sa lokala:
Čoka
Tagovi:
Arpad Mihok
Vrbica
Tokajsko vinogorje
prolećni beli luk
prerada belog luka
zaštićeno geografsko poreklo
pasta od belog luka
ukiseljeni beli luk
ulje od belog luka
sadni materijal
pleteni venci beli luk
sadnja prolećnog belog luk
špartanje
cena prolećnog belog luka
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora