Ima li rodne diskriminacije na kokursima za podsticajna sredstva?
Izvor: Tanjug
Četvrtak, 18.07.2019.
09:28
Četvrtak, 18.07.2019.
09:28
(Foto: Oyls/shutterstock.com)
To preti da dodatno umanji učešće žena u privredi i doprinos ekonomskom razvoju, pokazao je izveštaj NALED-a, pripremljen za potrebe Kancelarije UN Women, u okviru projekta "Rodna analiza ekonomskih programa i finansijskih mera u Srbiji".
Izveštaj se fokusirao na skeniranje četiri oblasti - programi podrške mikro, malim i srednjim preduzećima na republičkom i lokalnom nivou, konkursi lokalnih samouprava za podršku organizacijama civilnog društva i programi Fonda za inovacije - kao i na njihov efekat na rodnu ravnopravnost.
- Na šest konkursa sprovedenih na republičkom nivou u periodu 2016-2018. godine dodeljeno je nešto više od milijardu dinara bespovratnih sredstava, od čega je 841,5 miliona pripalo firmama u vlasništvu muškaraca, a 183,7 miliona preduzetnicama ili samo 17,9% ukupnog fonda - izjavila je Stanka Pejanović, članica UO NALED-a i izvršna potpredsednica Grupe Gorenje.
Prema njenim rečima, na svaki dinar dodeljen ženama, 4,6 dinara otišlo je drugom polu.
- Analiza pokazuje da su konkursi pođednako otvoreni i za muškarce i za žene, ali da postoji niz ograničenja koja indirektno diskriminišu žene zbog čega muškarci češće dobijaju podršku - kaže Pejanović.
NALED će, dodaje, tokom narednih meseci predstaviti celokupne nalaze, kao i preporuke za unapređenja svim zainteresovanim stranama, resornim institucijama i široj javnosti, "nakon čega ćemo kroz dijalog zajedno moći da tražimo najbolja rešenja za jačanje rodne ravnopravnosti i ekonomsko osnaživanje žena u Srbiji".
Prepreke na koje žene nailaze najčešće su postavljene u uslovima konkursa, navodi se u izveštaju obhavljenom u Medijskom biltenu NALED-a.
Kriterijumi su mahom usmereni ka dodeli novca prerađivačkim i izvoznim delatnostima gde su žene tradicionalno manje zastupljene. Takođe, programi su najčešće otvoreni za privredna društva firme dok su žene sklonije osnivanju preduzetničkih radnji.
Prednost imaju i preduzeća sa većim brojem zaposlenih, intenzivnom proizvodnjom odnosno velikim brojem mašina i većim proizvodnim objektima. Na kraju, neretko se kao sredstvo obezbeđenja zahteva posedovanje nekretnine što sve zajedno eliminiše većinu žena s obzirom na to da su žene vlasnici tek 24% nepokretnosti u Srbiji, kostatuje se u izveštaju NALED-a.
Tagovi:
Kancelarija UN Women
Stanka Pejanović
rodna ravnopravnsot
preduzetnice
žene u biznisu
novčana podrška preduzetnicama
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora