Nove sorte šljiva - Nada i krina uz bok čačanske rodne
Istraživači čačanskog Instituta za voćarstvo sproveli su proteklih godina na tri lokaliteta u Srbiji ispitivanje nekih sorti šljive stvorenih u toj naučnoj ustanovi, i utvrdili da su nove, nada i krina, uz bok čačanskoj rodnoj koja važi za izuzetno prinosnu sortu. U svom naučnom radu oni zaključuju da i nada i krina mogu biti interesantne za gajenje u komercijalnim zasadima, prenosi Rina.
Sve tri ispitivane sorte – rodna, krina, nada – praćene su u zasadima podignutim na tri mesta u Srbiji, Ljubiću i Bresnici kod Čačka i Staparu kod Valjeva, u približnim agroekološkim uslovima, svuda na smonici. Čačak je 2016. imao prosečnu godišnju temperaturu od 10,9 stepeni Celzijusa i prosečnu godišnju količinu padavina od 695 mm, Valjevo 12,5 stepeni i 980 mm padavina. Sve tri sorte imale su približno vreme cvetanja na sva tri lokaliteta.
Ono što voćare najviše zanima jeste, razume se, prinos. Nada je u Ljubiću dala 21,81 kilogram po stablu, u Staparu 23,33, Bresnici 20,68. Krina u Ljubiću 22,57, Staparu 24,26, Bresnici 20,51. Čačanska rodna u Ljubiću 31,98, Staparu 33,92, Bresnici 33,82. Po hektaru, prosečan prinos nade je 10,97 tona, krine 11,22 a čačanske rodne 16,62 tone.
Istraživači, inače, ističu da je jedno od najvažnijih svojstava nove sorte nada tolerantnost na šarku šljive.
Tokom 72 godine postojanja, Institut u Čačku stvorio je 17 novih sorata šljive, od kojih čačanska lepotica i čačanska rodna već četiri decenije jesu okosnica gajenja šljive u ovom delu Evrope.
Sve tri ispitivane sorte – rodna, krina, nada – praćene su u zasadima podignutim na tri mesta u Srbiji, Ljubiću i Bresnici kod Čačka i Staparu kod Valjeva, u približnim agroekološkim uslovima, svuda na smonici. Čačak je 2016. imao prosečnu godišnju temperaturu od 10,9 stepeni Celzijusa i prosečnu godišnju količinu padavina od 695 mm, Valjevo 12,5 stepeni i 980 mm padavina. Sve tri sorte imale su približno vreme cvetanja na sva tri lokaliteta.
Ono što voćare najviše zanima jeste, razume se, prinos. Nada je u Ljubiću dala 21,81 kilogram po stablu, u Staparu 23,33, Bresnici 20,68. Krina u Ljubiću 22,57, Staparu 24,26, Bresnici 20,51. Čačanska rodna u Ljubiću 31,98, Staparu 33,92, Bresnici 33,82. Po hektaru, prosečan prinos nade je 10,97 tona, krine 11,22 a čačanske rodne 16,62 tone.
Istraživači, inače, ističu da je jedno od najvažnijih svojstava nove sorte nada tolerantnost na šarku šljive.
Tokom 72 godine postojanja, Institut u Čačku stvorio je 17 novih sorata šljive, od kojih čačanska lepotica i čačanska rodna već četiri decenije jesu okosnica gajenja šljive u ovom delu Evrope.
Firme:
Institut za voćarstvo Čačak
Info sa lokala:
Čačak
Tagovi:
nove sorte šljiva
sorte šljiva
šljiva rodna
šljiva nada
šljiva krina
komercijalno gajenje šljive
čačanska lepotica
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora