Da li se povećanjem plate može zaustaviti odlazak radne snage iz Srbije?

Srbija se već duže vreme suočava sa odlaskom radne snage, a rešenja se traže i u modelima koje primenjuju druge zemlje. Naime, Bugarska, Rumunija i Mađаrska povećavaju plate i do 40%, kako bi zadržali radnike. Ima li naša zemlja te kapacitete?

- Promenom državne strategije i koncepta neoliberalne ekonomije, samo povećanjem neoporezivog dela zarada mogli bismo da povećamo plate. Uz smanjenje korupcije i negativne selekcije u javnom sektoru, prema procenama Fiskalnog saveta, mogli bismo da ostvarimo godišnji rast BDP-a od 1% do 1,5%. To je prostor za povećanje plata - smatra Zoran Stojiljković, predsednik Ujedinjenog granskog sindikata Nezavisnost.

Dodaje da bi istom doprinelo i uvođenje progresivne poreske politike i kreiranje dugoročne strategije razvoja domaće industrije. Kako kaže, nijedna zemlja se nije obogatila samo od stranih investicija i upozorava da kapital dolazi, a najkvalitetniji ljudi odlaze iz zemlje.

Sa druge strane, ugledni srpski ekonomista Vladimir Gligorov nije optimista:

- Srbija još ima visoku stopu nezaposlenosti i relativno nisku stopu zaposlenosti, a pored toga posebno se teško zapošljavaju mladi i oni koji su izgubili posao. Plata je posebno važna za kvalifikovane, mada i među njima ima struka za kojima nema tražnje kod kuće, jer je srpska privreda nerazvijena ili zaostala. Zato nema prostora na tržištu rada za značajan rast plata, kojim bi se mogli zadržati radnici u Srbiji.

Napominje i da je u zemljama kao što su Mađarska ili Rumunija stanje na tržištu rada bolje, a i više je investicija, tako da plate rastu zbog ponude i tražnje.

Prema nedavno predstavljenim podacima OEBS-a, našu zemlju je od početka ovog veka napustilo oko 654.000 ljudi, najviše mladih između 15 i 24 godine. Najviše ih je otišlo u Nemačku, Austriјu, Švedsku i Norvešku. Nemačka Savezna služba za migracije procenjuje da se za protekle dve godine iz Srbije u Nemačku iselilo više od 51.000 stanovnika. U prvoj polovini 2018. gotovo 19.000 radnika iz Srbije imalo je dozvolu boravka u Nemačkoj, što je 2.000 više nego u istom periodu prethodne godine. Svaki treći pridošlica zaposlen je u proizvodnji, poljoprivredi i građevini, svaki četvrti u hotelijerstvu, a svaki peti u metalnoj industriji.

Problem odliva radnika ima i Hrvatska, iz koje je otišlo oko 300.000 stručnjaka iz različitih oblasti. Takođe, 43% Bugara i 40% Rumuna planira da napusti zemlju.