Tartufi kao biznis i zdrava hrana - proizvodi od ove retke gljive i u Srbiji
Utorak, 07.07.2009.
14:19
Tartuf je opšti naziv za plodno telo podzemnih gljiva iz porodice tubera. Poznavali su ga još stari Egipćani, Rimljani i Grci. Po legendi stvorio ga je otac bogova – Jupiter. Tartufu još od tih vremena pripisuju afrodizijačka svojstva.
Kada određujemo kvalitet tartufa, angažujemo najosetljivija čula, čulo dodira, mirisa, vida i ukusa. Dobar, svež plod trebalo bi da bude čvrst, kompaktan, neoštećen. Miris se doživljava kao mešavina aroma gljiva, meda, zelenog lešnika, sena, belog luka i mošusa. Postoji, čitav repertoar čuvenih specijaliteta, koji su kreirali čuveni majstori, iz strasne ljubavi prema tartufima. Osim niza jela u Srbiji se proizvode dve vrste vina sa tartufima "Tuberment" i "Tumberment bianko" ali i rakije: "Sbarog", "Zlatni grom", "Tri ratna druga".
Veliki broj ljudi, u društvu dobro obučenih pasa, širom sveta bavi se lovom na tartufe kojih i mi imamo. Naša zemlja je blagorodna i tlo pogodno za rast i gajenje najcenjenijih vrsta.
I sakupljanje i proizvodnja su veoma unosne. Od kada se zna za tartuf potražnja je uvek bila veća od ponude. Najveći proizvođač gajenih tartufa je naravno Francuska, u kojoj se nalaze najstariji "tartufarnici", Italija koja je preuzela primat između dva svetska rata, Engleska, gde se plaća porez na preko 300.000 stabala.
Gljivarska zadruga "Agrogljive" iz Novog Sada proizvodi sadnice leske čiji koren je inokuliran micelijumom tartufa. "Agrogljive" otkupljuju sav rod od svojih kooperanata i trude se da tržištu ponude širok spektar proizvoda od prerađenih tartufa. Inokulirane sadnice sade se u jesen ali u toku je predugovaranje, pa se do kraja jula mogu u "Agrogljivama" nabaviti po povoljnijim cenama.
Ono po čemu su "Agrogljive" postale poznate je organizovana proizvodnja šitake–kraljice zdravlja i dobre zarade. U maju na Novosadskom sajmu, ovi entuzijasti su među mnogobrojnim izlagačima proglašeni šampionima kvaliteta u grupi proizvoda od gljiva i postali zadruga sa najviše medalja u Srbiji.
Imunomodulator, eliksir, fungi sept i šitaki pate su sjajni suplementi ishrani namenjeni širokoj populaciji za svaki dan. Ono što s ponosom ističu je činjenica da u "njihovim teglicama" nema ni konzervansa ni aditiva. Hipokratova naredba "neka hrana bude lek, neka lek bude hrana" njihova je vodilja. Proizvodnja šitake u gljivarnicima kooperanata "Agrogljive" je potpuno organska i ekološki opravdana.
"Gljiva je ono iz čega raste", podsećaju, pa bi šitaku, naročito onu koju je namenjena poboljšanju zdravstvenog stanja, trebalo pažljivo kupovati. Tvrdi se da su one koje se gaje u Srbiji kvalitetnije od uvoznih (Kina). Naravno, i Kinezi gaje odličnu, organsku šitaku, ali ona je svakako ne stiže do nas. Danas, kada trećina čovečanstva čuva svoje zdravlje koristeći razne suplemente ishrani, teško je u moru šarenih etiketa pronaći proizvode koji zadovoljavaju i cenom i kvalitetom a što proizvodi "Agrogljive" definitivno jesu.
Autorka: Blanka Savić
Gljivarska Zadruga Agrogljive Novi Sad
Kongresni master centar Novi Sad
Novosadski sajam a.d. Novi Sad
Novi Sad

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora