NavMenu

Vladimir Kravčuk, predsednik Slovenačkog poslovnog kluba - Slovenija će sve više seliti proizvodnju u Srbiju

Izvor: Danas Sreda, 27.05.2009. 08:25
Komentari
Podeli

(Vladimir Kravčuk)

Ulaganja u Srbiji donela su slovenačkim firmama višestruku korist. Ne postoji nijedno slovenačko preduzeće koje je odlučilo da dođe u Srbiju, a da se zbog toga pokajalo - kaže u razgovoru za Danas Vladimir Kravčuk, predsednik Slovenačkog poslovnog kluba. Kravčuk, koji je i savetnik uprave "Mercatora", navodi da Klub, sedam godina od osnivanja, ima više od 1.300 članova.

- Jesu li očekivanja slovenačkih investitora u Srbiji ispunjena?

Čelni ljudi "Krke", "Gorenja" i "Mercatora" u Srbiji počeli su oktobra 2002. da se okupljaju i razmenjuju informacije i iskustva o svojim poslovima. Krug je brzo počeo da se širi, drugi su pitali vredi li doći i investirati u Srbiji. Mi smo mislili da vredi, i pokazalo se da smo bili u pravu. Da ne budem pretenciozan, ali znao sam da kad je došao "Mercator", koji je sa sobom doveo i firme koje se bave građevinskim i tehničkim poslovima i dobavljače, doći će i Slovenija. Krenuli smo bez velikih ambicija i pretenzija da drugim firmama tumačimo i objašnjavamo poslovne prilike u Srbiji. Naš cilj bio je da razmenimo informacije - od onih "banalnih", koji je hotel dobar, ili koja banka - do složenih koje se odnose na zaključivanje poslova. Mislim da je Klub do sada u potpunosti ispunio svoju svrhu. Očekivanja slovenačkih privrednika u Srbiji apsolutno su ispunjena, pored ostalog, i zbog toga što su sve privatizacije u kojima su učestvovale slovenačke firme bile vrlo uspešne. Nijedna firma koja je učestvovala u procesu privatizacije u Srbiji dosad se nije povukla iz posla.

Da li je Srbija i dalje interesantna za slovenačke privrednike?

- Mi često ističemo da je Srbija zanimljiva zbog svoje strateške pozicije, niske poreske stope na dobit, kvalifikovane i jeftine radne snage, stabilnog privrednog rasta i drugih faktora. Ove prednosti ne samo da još važe, već se pojavljuju i dodatni razlozi za investiranje u Srbiji. Mislim da će Slovenija sve više da premešta proizvodnju u Srbiju, mada je već ima, za šta su možda najbolji primeri "Gorenje" i livnica u Kikindi. Povoljno je i to što se ulaganjem u Srbiju "preskače" carina za Rusiju s kojom Srbija, jedina u regionu, ima Sporazum o slobodnoj trgovini kao i sa Belorusijom i Ukrajinom. Istočno tržište je ogromno, gotovo neshvatljivo veliko.

- Slovenački privrednici u Srbiji ističu da je ključ uspeha poznavanje specifičnih okolnosti. Na šta konkretno mislite?

Slovenija i Srbija su 80 godina delile zajednički prostor. Živeli smo u istom pravnom sistemu, što je vrlo važno, da ne govorim o društevnoj, istorijskoj i kulturnoj bliskosti. Zato Slovenci u Srbiji imaju prednost u odnosu na "prave" strance. Pravni sistem je od posebne važnosti, jer investitori mogu da ocene kakva je situacija. Slovenija je regulisala svoje zakone i procedure u skladu sa pravom Evropske unije, ali zna kako je bilo ranije. Na primer, teško je nekom iz Zapadne Evrope objasniti kako je to da kupiš neku lokaciju, a u stvari je nisi kupio. Uložiš 50 mil EUR u izgradnju objekta, a zemlja na kojoj je objekat nije tvoja. Slovenci to mogu da shvate. Veoma je bitna i geografska blizina Srbije, sličan jezik i prepoznatljivost. Neke slovenačke firme u Srbiji su veoma poznate.

- Da li neke karakteristike srpskog mentaliteta pogoduju biznisu?

Prednost slovenačkih biznismena u Srbiji, u odnosu na investitore sa "pravog" zapada, jeste to što sa srpskim partnerima lako mogu da formulišu predmet razgovora. Kako god zvučalo laički, tri puta dva nije uvek šest, što očekuju upravo zapadnjaci. Shvatiš da je to nekad 5,9, a nekad 6,1. To se ovde može razumeti. Sve smo dogovorili i potpisali, ali neke stvari se uvek menjaju. To je mentalitet koji je dobar za biznis, jer ljudi imaju širinu u shvatanju stvari u pozitivnom smislu, nisu formalisti. Druga dobra osobina je neposrednost na kakvu se retko nailazi.

- Kriza u Sloveniji već se oseća, pored ostalog, i kroz pad profitnih stopa. Kako se to odražava na slovenačka preduzeća u Srbiji?

Mislim da se stvari svuda odvijaju na sličan način, kriza nas sve čeka pre ili kasnije. Slovenačke firme u Srbiji osetiće ono što se dešava njihovim firmama majkama u Sloveniji, koje su više uključene u svetsku privredu. Moja procena je da će firme u Srbiji ipak bolje proći, uz uvažavanje razlike da krizu neće isto osetiti oni koji, na primer, prodaju hranu i oni koji nude alat. Takođe, mislim da će kriza imati i dobar efekat - uputiće zemlje u regionu da se više vezuju jedna za drugu.

- Jesu li radna mesta u slovenačkim preduzećima u Srbiji sigurna?

Već prilikom zapošljavanja slovenačke firme bile su vrlo rigidne. Na primer, na posao koji iziskuje dva radnika, nije više ni dovođeno. Zato ne očekujem otpuštanja. Rad na određeno vreme je nešto drugo. Ako je nekom istekao ugovor, a potrebe za daljim angažmanom nema, on nije otpušten. Međutim, siguran sam da će takvih "otpuštanja" biti manje nego u "pravim" srpskim firmama.

- Može li selidba kapitala na istok da pogodi Srbiju?

Srpsko tržište je veliko u poređenju sa slovenačkim. Seljenje kapitala Srbiju može da pogodi u pozitivnom smislu, dolaskom proizvodnje u Srbiju. Još je SFRJ imala dobre kadrove, i danas je u svim bivšim jugoslovenskim republikama kvalifikovana radna snaga, pa i u Srbiji, što je velika prednost. Pitanje je i gde bi kapital dalje išao na istok. Mislim da će kapital, ako se bude selio, utočište potražiti upravo u Srbiji, ako ni zbog čega drugog, zbog ugovora Srbije sa Rusijom, Ukrajinom i Belorusijom.

- Kakvu poslovnu poruku šalje idejni projekat za izgradnju mosta u Novom Sadu?

Ovaj poduhvat je od izuzetno velikog značaja. Slovenački poslovni klub prvi put će tim povodom održati sastanak u Novom Sadu. To je primer jačanja saradnje u regionu.

- Kako će ulazak Srbije u Evropsku uniju uticati na slovenačke planove u Srbiji?

Svakako nabolje. Ako Srbija izgubi neke prednosti ulaskom u EU, na primer u trgovini sa istokom, nadomestiće ih drugim - nestaće carine za proizvode iz EU, a srpski proizvodi biće homogenizovani i standardizovani.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista Danas od 21.05.2009.)

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.