Javni sektor može da uštedi 123 mil EUR godišnje ulažući u energetsku efikasnost
Ilustracija (Foto: AKIRA_PHOTO/shutterstock.com)
Otvarajući 6. sastanak foruma u Skupštini Srbije, Tomićeva je istakla da se na svakih 50 dinara investicija u energetsku efikasnost, ostvari ušteda od jednog kilovat časova.
Procenjuje se, kaže Tomić, da bi za rehabilitaciju javnih zgrada bilo potrebno oko 1,2 mlrd EUR, dok se troškovi energije u tim objektima kreću oko 270 mil EUR godišnje.
Prema njenim rečima, od 2015. godine do danas preko Fonda za unapređenje energetske efikasnosti krenulo se sa realizacijom 39 projekata u jedinicama lokalne samouprave gde su prosečne uštede u već sprovedenim projektima iznosile 40%.
Kako kaže, Vlada Nemačke pruža dragocenu pomoć i podršku Srbiji u toj oblasti, ali i kada je reč o održivom razvoju, jer, kako ističe, male države kao što je Srbija moraju da drže korak u pogledu inovativne energetske tranzicije.
- Mi već sada možemo da sagledamo da će Srbija biti sve značajniji partner Nemačkoj koja je lider u svetu novih tehnologija, jer se Srbija sve brže penje na svetskoj lestvici u softverskoj industriji bez kojih održivi razvoj i energetska tranzicija postaju nezamislivi deo energetske politike u Evropi - rekla je Tomićeva.
Ona je dodala i da je za Srbiju u trenutku političkih tenzija veoma značajna pomoć Nemačke, da ne zastane u evropskim integracijama, i da pomogne da se odblokiraju procesi koji je na tom putu usporavaju.
Ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib koji je prisustvovao sastanku rekao je novinarima da Nemačka želi da i dalje sarađuje sa Srbijom u oblasti energetike i na povećanju udela obnovljivih izvora energije u okviru približavanja Evropskoj uniji i njenim energetskim i klimatskim ciljevima.
- Smatramo da je održivo snabdevanje energijom značajan element. Nemačko-srpska saradnja u toj oblasti predstavlja izraz nemačke podrške Srbiji na njenom putu ka EU - rekao je Šib.
Prema njegovim rečima, energetska tranzicija je centralni element nemačko- srpske razvojne saradnje i tema energetike je od samog početka značajna u bilateralnim odnosima.
Navodeći da je energetska tranzicija sveopšta društvena tema i da je Srbija učinila prve značajne korake ka održivijem snabdevanju energijom, Šib je rekao da iskustva u Nemačkoj pokazuju da energetska tranzicija i zaštita klime mogu biti uspešni samo ako se to shvati kao projekat celog društva i u koji bi bili uključeni politika, privreda i građani.
On je ukazao da je Nemačka sa korišćenjem obnovljivih izvora energije počela početkom 80-tih godina i tada je, kaže, postojala velika sumnja kako će to da uspe, jer je Nemačka siromašna sirovanama, a pri tom je industrijalizovana.
Danas se može uvtrditi da energetska tranzicija napreduje u delu obnovljivih izvora i potrošnji električne energije, kaže Šib i ukazuje da će do 2022. godine biti obustavljen rad svih preostalih nuklearnih elektrana.
Tagovi:
Fond za unapređenje energetske efikasnosti
energetska efikasnost Srbije
Aleksandra Tomić
Tomas Šib
obnovljivi izvori energije Srbija
nuklerne elektrane
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora