Navodnjavanje bez đubrenja uništava plodno zemljište - Vojvodini potrebno 100.000 grla junadi

Pošto se samo oko 3% srpskih oranica nalazi pod sistemima za navodnjavanje, država je odlučila da to počne da menja novcem iz Abu Dabi fonda. Prema planu bi trebalo da bude izgrađeno 14 irigacionih sistema, od kojih će 11 biti u Vojvodini. Međutim, stručnjaci za oblast poljoprivrede upozoravaju da će navodnjavanje bez stajnjaka plodnu zemlju samo upropastiti.

Pojedina istraživanja su pokazala da na našim njivama ima manje od 3% humusa, što drastično utiče na njenu plodnost. Član Odbora za selo SANU Branislav Gulan napominje da Srbija navodnjava 3% oranica, a to što se radi sa sistemima za navodnjavanje samo će nam se "obiti o glavu", jer je zemlja ispošćena i nema humusa.

Gulan objašnjava da tamo gde sistemi za navodnjavanje budu uvedeni, ukoliko ne bude bilo stajskog đubriva, potpuno će uništiti zemlju. On upozorava da ćemo bez đubrenja u Vojvodini imati "pustinju", a ne plodnu crnicu. Branislav Gulan tvrdi da Vojvodini treba 100.000 grla junadi, ističući da samo to može da spase poljoprivredu Srbije.

U Ministarstvu poljoprivrede navode da su do sada završeni dvonamenski sistemi Međa, Itebej i Jankov most 1 i 2. Kako kažu, gotov je i dvonamenski sistem Rečej, crpna stanica Kaloča. Prema planu bi do kraja godine trebalo da budu gotove još tri crpne stanice i četiri podsistema.

U resornom Ministarstvu ističu da će novim sistemima za navodnjavanje biti obuhvaćeno više od 30.000 hektara oranica, podsećajući na to da Srbija ima odobren budžet od 100 mil USD, iz kreditne linije koju je naša zemlja uzela pre dve i po godine, po kamatnoj stopi od 1% na godišnjem nivou. Na teritoriji Vojvodine direktno će se navodnjavati oko 23.000 hektara, a u Mačvi, koja će po projektu biti gotova 2019. godine, još 11.000 hektara.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede podsećaju na to da je suša iz 2000. godine u Srbiji napravila štetu od 700 mil USD, dok je ona iz 2003. nanela štetu od milijardu dolara. Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, 2012. godine šteta je bila čak 2 mlrd USD. Stručnjaci smatraju da bi se ulaganje u sisteme za navodnjavanje višestruko vratilo, kroz samo jednu do dve sušne godine. S druge strane, Gulan upozorava na to da ako ne sredimo problem sa veštačkim đubrivom, prinosi će nam biti sve manji, a to, kako naglašava, ne može da nadomesti nikako veštačko đubrivo.

Da je to postao gorući problem u našoj zemlji smatra i Sanja Bugarski, predsednik Asocijacije proizvođača mleka Vojvodine. Ona kaže da bez stajnjaka ne mogu da postoje sistemi za navodnjavanje, jer je sve to "smešno i neozbiljno", kao i sam stočni fond. Ona napominje da to nije ni približno onome što Srbija može da priušti. Ona tvrdi da je stočarstvo apsolutno zapostavljeno u odnosu na druge grane poljoprivrede, a naročito se odnosi na uzgoj krupne stoke, počevši od neadekvatnih subvencija.

Bugarski dodaje da je zemljište katastrofalno ispošćeno, a nemamo ni vetrozaštitne pojaseve, pa humus "leti" na sve strane. Oba sagovornika su saglasni sa konstatacijom da su bez stajnjaka sistemi za navodnjavanje čista eksploatacija zemljišta.