Kupreški sir osvaja priznanja, u planu proboj na tržište Srbije



- Najveći deo priznanja dolazi upravo od kupaca, a nama je to najbitnija ocena. Ukus fest u Beogradu je zaista festival dobrih ukusa. Drago nam je da nas je domaćin i organizator prepoznao po dobrim sirevima i mi smo se rado odazvali. Na ovom festivalu se dodeljuje više nagrada za kvalitet ukusa meda, lekovitog i artomatičnog bilja, sireva, rakije, vina, a samo je jedna nagrada "ukus nad ukusima" – kaže Žilić.
Ovo, međutim, nije jedino priznanje za sireve kupreške mlekare, koja postoji svega četiri godine.
- Mi zaista ne propuštamo učestvovanje na velikom broju sajamskih i drugih manifestacija i događaja koji nam omogućavaju direktan kontakt sa našim potrošačima, jer smatramo da jedino tako možemo približiti naš proizvod "običnom" čoveku. Za ovaj kratak period postojanja mlekare, osim na Ukus festu, osvojili smo prvu i treću nagradu potrošača na Balkan Cheese festivalu u Beogradu, dve godine zaredom zvanje šampiona za kvalitet sira na novosadskom sajmu, zlatnu medalju na sajmu u Mostaru, plaketu za kvalitet sira na sajmu privrede ZEPS u Zenici...
Žilić ističe da je na kvalitet njihovih sireva utiče podneblje kupreškog kraja, kao i način pripreme. Prema njegovim rečima, kupreški sir je sublimacija svih prednosti i vrednosti Kupreške visoravni.
- To su nadmorska visina, uticaj morskih struja na kvalitet ispaše, veoma bogat i različit biodiverzitet (ukupno 92 biljne vrste od čega 25 endemskih), te tradicija u proizvodnji.
Nema dobrog sira bez dobrog mleka
Žilić kaže da je kupreški sir napravljen od mleka kojem ništa nije dodato ili oduzeto.
(Kupreški tvrdi punomasni sir) - Ne sadrži savremena sredstva koja se koriste u ishrani stoke, poput silaže ili koncentrata, i to se može primetiti u samom siru. Osim sastava trave i načina ishrane stoke, te vrednih ruku mojih radnika, poštovanje svih postulata proizvodnje prirodnih sireva je ono što nam daje prednost i što nastojimo da njegujemo.
Mleko koje otkupljuju je uglavnom sa Kupreške visoravni, ali ga dovoze i iz regiona Bugojna, kao i kozje mlijeko iz Hercegovine, pri čemu se vode visokim kriterijumima.
- Da bi se napravio kvalitetan sir, potrebno je kvalitetno mleko. Nema dobrog sira bez kvalitetnog mleka. Mi apsolutno poštujemo odredbe zakona o kvalitetu mleka i svakodnevno radimo na pobojšanju tog kvaliteta - stalnim edukacijama farmera, jačanjem njihovih tehničkih sposobnosti podelama odgovarajućih laktofriza, kanti za mleko, mlekovoda...
Vrste sireva
Kupres Milch u osnovi proizvodi šest vrsta sireva i to kupreški tvrdi punomasni od neobranog kravljeg mlijeka, kupreški dimljeni, kupreški sir sa začinom (kopriva, beli luk, luk, peršun i bosiljak), baška sir sa začinom (paprika, paradajz, čili i origano), kupreški kozji sir (kombinacija kozjeg i kravljeg mlijeka) i kupreški planinski sir (kombinacija ovčjeg i kravljeg mleka).
Za pojedine kupce rade sireve sa dodacima po narudžbini, kao što su sirevi sa orasima, borovnicom, aronijom, brusnicom, limunom, tartufima...
Vlasnik mlekare kaže da trenutno snabdevaju sve najveće trgovačke lance u Bosni i Hercegovini, kao što su Mercator, Konzum, Bingo, dok izvoz ide za Tursku. Osim toga, radi se na probijanju na tržište Srbije.
(Dimljeni sir) - Radimo na distributivnoj mreži za Republiku Srbiju i nadamo se da će se naši sirevi uskoro naći i na policama trgovačkih lanaca u Srbiji. Potrebe i zahtevi tržišta izvan BiH su veliki, tako da naši trenutni proizvodni kapaciteti dozvoljavaju skromniji izvoz.
Nove moderno opremljene hale
Firma Kupres Milch je počela proizvodnju 2014. godine u iznajmljenom adaptiranom prostoru propale zadruge. Iako su u prvom mjesecu skupili svega osam litara mleka od osam proizvođača, mlekara danas ima u proseku 35 kooperanata i prerađuje oko 45.000 litara mleka na mesečnom nivou.
Kako im je postojeći prostor postao ograničavajući za rast i za širenje proizvodnje, Kupres Milch se uskoro useljava u nove hale.
- Prošle godine na Kupresu smo kupili kompletno devastirani objekat poznate Kupreške mlekare, sanirali ga i upravo ovih dana očekujemo preseljenje u nove moderne i tehnološki odlično rešene prostorije. To će nam omogućiti da sa sadašnjih 2.000 litara dnevne prerade pređemo na 4-5.000 litara, što nam je maksimalni cilj. Ne želimo da ulazimo u proizvodnju "linijskih i industrijskih" sireva, već, naprotiv, da sačuvamo ovu autohtonost i kvalitet.
Žilić dodaje da će povećanjem proizvodnje moći da odgovore potrebama i već iskazanim zahtevima tržišta, uglavnom van Bosne i Hercegovine.
Uporedo sa tim radiće se na novim ukusima, jer, kako kaže naš sagovorinik, proizvodnja sira traži "stalno eksperimentisanje i uvođenje novina".
Vedrana Džudža